Građani Crne Gore dobiće priliku da do kraja godine prvi put direktno ulažu u državne hartije od vrijednosti, kroz emisiju tzv. retail obveznica vrijednu 50 miliona eura, potvrđeno je Bankaru iz Vlade.
Najavljena emisija, kako ocjenjuje nekadašnja članica Odbora direktora Centralnog klirinško-depozitarnog društva (CKDD), mr Biljana Obradović, predstavlja važan iskorak za crnogorsko tržište kapitala i finansijsku kulturu građana, jer nudi širokom krugu stanovništva mogućnost da pod povoljnim uslovima plasira sredstva u instrument sa niskim rizikom i očekivanim prinosom od oko 3% – značajno višim od sadašnjih kamata na oročenu štednju, koje se u prosjeku kreću od 1,4% do 2,18%.
Program je namijenjen fizičkim licima i treba da ponudi sigurniji i povoljniji vid ulaganja od klasične štednje, a istovremeno doprinese razvoju domaćeg tržišta kapitala.
Kako je ranije kazao ministar finansija Novica Vuković, obveznice će biti dostupne u širokoj mreži poslovnih banaka, bez dodatnih troškova za građane – sve naknade snosiće Ministarstvo finansija. Instrument je dizajniran sa nižim nominalnim iznosima, kako bi širi krug stanovništva mogao da učestvuje. Upis će trajati dvije sedmice, uz mogućnost produženja ukoliko interesovanje premaši planiranu vrijednost, a predviđeno je da u kasnijim fazama pravo kupovine dobiju i pravna lica.
Prema podacima Centralne banke, štednja stanovništva u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pa Vlada očekuje da će dio tih sredstava biti preusmjeren ka obveznicama, uz prinos viši od trenutnih kamatnih stopa na depozite, koje su i dalje skromne u crnogorskim bankama. Rok dospijeća, prema nekim neformalnim najavama, mogao bi biti između dvije i tri godine, u skladu sa praksom iz regiona.
“Prvi korak ka stvaranju kulture ulaganja i oživljavanju tržišta kapitala”
Mr Biljana Obradović, ekonomski ekspert sa dugogodišnjim iskustvom u domaćoj i međunarodnoj poreskoj politici, ujedno i bivši član Odbora direktora Centralnog klirinško-depozitarnog društva (CKDD), za Bankar ocjenjuje da najavljena emisija državnih retail obveznica predstavlja značajan iskorak za crnogorsko tržište kapitala i finansijsku kulturu građana.
„Emisija državnih retail obveznica vrijedna 50 miliona eura, najavljena od strane Ministarstva finansija, predstavlja važan iskorak za crnogorsko tržište kapitala, kao i finansijsku kulturu građana. Fizička lica će dobiti priliku da direktno ulažu u državne hartije od vrijednosti, pod uslovima koji bi trebalo da budu konkurentniji od klasične štednje. Nominalni iznosi su niži i dostupni širokom krugu stanovništva, a sve naknade snosi Ministarstvo finansija. Na ovaj način uklanjaju se barijere koje su u ranijim emisijama umanjivale interesovanje građana.“
Obradović naglašava da ovaj program ima višestruki značaj:
Za građane – pruža mogućnost da višak sredstava usmjere u instrument sa niskim rizikom i prinosom višim od kamatnih stopa na depozite. Istovremeno, to je prilika da se poveća finansijska pismenost i razvije svijest o tome da postoje i drugi vidovi ulaganja osim oročene štednje. Kamatne stope na štednju i dalje su niske u poređenju s inflacijom i prinosima na druge instrumente: najviše nude oročeni depoziti preko pet godina (2,18%), dok kratkoročna štednja (do godinu) donosi manje od 1,5% – što znači da građani realno gube kupovnu moć ako je inflacija viša od toga. Upravo zato državne obveznice za građane, sa očekivanim prinosom iznad bankarskih kamata, postaju posebno atraktivna alternativa štednji.
Za državu – emisija omogućava povoljnije zaduživanje nego na međunarodnim tržištima, dok se sredstva usmjeravaju u otplatu postojećih dugova i infrastrukturne projekte. Transparentna namjena povećava povjerenje građana i jača legitimitet čitavog programa.
Za tržište kapitala – emisija može biti važan podsticaj razvoju i diverzifikaciji ponude na uspavanom tržištu kapitala Crne Gore. Redovne emisije obveznica za građane mogu stvoriti novu investicionu kulturu i unijeti dinamiku u finansijski sistem. Primjeri iz regiona, posebno Hrvatske, pokazuju da “narodne” obveznice mogu postati standardan i uspješan instrument.
Obradović smatra da je za uspjeh projekta ključno sprovesti jasnu i edukativnu kampanju:
„Građani moraju da razumiju šta su obveznice, kakvi su prinosi i rokovi, koji su benefiti u odnosu na štednju, i da i ulaganje u obveznice, iako sigurno, nosi određene rizike.“
Ako emisija od 50 miliona eura bude uspješna, dodaje ona, to može biti samo početak većih i dugoročnijih programa, u kojima bi učestvovala i pravna lica.
„Tako bi se građanima omogućilo aktivnije upravljanje ličnim finansijama, a državi obezbijedio stabilniji i raznovrsniji model finansiranja“, zaključuje Obradović.
Kako su izgledale “narodne” obveznice u regionu posljednjih godina:
U državama bivše Jugoslavije posljednjih nekoliko godina raste interesovanje za emisije državnih obveznica namijenjenih građanima. Hrvatska je 2023. lansirala prvu “Narodnu obveznicu” – dvogodišnji papir sa kuponom od 3,65%, dok je drugo izdanje iz 2024. (trogošnja ročnost) najavljeno sa minimalnom stopom od 3,10%.
Slovenija je 2024. ponudila trogodišnje obveznice za fizička lica uz 3,40% godišnjeg prinosa. Sjeverna Makedonija je 2023. pokrenula “Razvojnu obveznicu za građane” na dvije godine, sa kuponom od 5%, dok su kasnije aukcije državnih papira donijele prinose od 3,25% do 5,10%, u zavisnosti od roka (1–15 godina).
Srbija već duže nudi “štedne obveznice” preko Pošte i banaka, uglavnom u dinarima, sa prinosima u rasponu od 4,5% do 6%, dok su emisije u eurima znatno skromnije. Bosna i Hercegovina nema zaseban retail program – građani kupuju obveznice pod istim uslovima kao i institucionalni investitori.
Ovi primjeri pokazuju da države regiona sve češće koriste obveznice kao alat za mobilisanje štednje građana, nudeći prinose veće od klasičnih depozita, uz podizanje finansijske pismenosti i razvoja domaćih tržišta kapitala.
