Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić, državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović i savjetnik potpredsjednika Vlade za pravna pitanja Ivo Šoć, predstavljaju na pres konferenciji model oduzimanja imovine nezakonitog porijekla, kao doprinos otvaranju i kvalitetu javne rasprave.
Kako je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade, model oduzimanja imovine nezakonitog porijekla treba da doprinese jačanju vladavine prava i crnogorskih institucija, a samim tim i afirmaciji pravde.
Zakon o porijeklu imovine je vrlo jasan i nedvosmislen, kazao je Abazović.
U nekim djelovima svijeta ovakvi zakoni se, kako je rekao, zovu anti-mafija zakonai, a on bi ovaj zakon žargonski nazvao "zakon protiv mafije".
"Biće potrebno da svi organi daju doprinos da se zakon realizuje. Zakon je osmišljen da bude funkcionalan i primjenjiv i sa aspektima koji mogu da budu jako značajni zato što će obuhvatiti širok nivo primjene i širok opseg onih na koje će se odnositi. Očekujem podršku 81 poslanika. Volio bih da vidim koji poslanici nisu spremni da podrže ovakvo zakonsko rješenje i zbog čega. Mislim da će za ovaj zakon glasati svi, da makar u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala budemo saglasni", istakao je Abazović.
Savjetnik potpredsjednika Vlade za pravna pitanja Ivo Šoć poručio je da je postojao opravdani zahtjev za postojanje ovakvog zakona.
"U startu je dobio jasnu svrhu, iako su mnoga pitanja ostala neodgovorena, naročito njegov oblik. Iako je inicijalna ideja bila novi zakon, odmah je uočena prepreka pitanja retroaktivnosti i takav zakon ne bi imao dejsto u slučajeve iz prošlosti što bi ga obesmislilo. Drugi je izazov bio definisanje postupka i organa koji bi rukovodili procesom. Izabran je model koji je najprimjenjivi - model građanskog oduzimanja imovine koji se primjenjuje u Sloveniji, dijelom u Italiji, Bugarskoj... Mnoga tijela zbog njegove efikasnosti preporučuju korišćenje ovog modela", naveo je Šoć.
Zakon nije inkvizitorski, kako je kazao Šoć, već je riječ o modelu koji će efikasno utvrđivati da je imovina stečena na ilegalan način. On je pojasnio je da se predviđa utvrđivanje nezakonito stečene imovine kroz nekoliko postupaka i zakona.
Uvjereni su da je ovo najbolji odgovor za legitimne zahtjeve građana i da će pokazati efikasnost u vrlo skorom roku.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić kazao je da će sve prijedloge razmatrati u okviru javne rasprave, prije upućivanja finalne verzije akta Vladi Crne Gore.
"Osnovni cilj je oduzimanje imovine radi obesmišljavanja krivičnog djela", rekao je Marić.
Biće dovoljan osnov sumnje za otvaranje izviđaja. Tužilac će formirati finansijske timove koji će ispitivati imovinu, a tužioci će moći da pokreću finansijsku istragu.
"Finansijsku istragu moći će da pokreću prije, tokom i šest mjeseci nakon sudskog postupka", precizirao je Marić.
Kad se u finansijskoj istrazi procijeni da je prikupljeno dovoljno dokaza o imovini poziva se vlasnik te imovine da da izjavu i u tom trenutku su se stekli uslovi da se pokrene građanski postupak.
Teret je, dodaje Marić, na vlasniku imovine koji treba da dokaže da je stečena legalno.
"Dok se ne završi sudski postupak imovina će biti zamrznuta", istakao je Marić.
To će, prema njegovim riječima, biti moćan mehanizam za borbu protiv kriminalaca.
"Presuda u građanskom postupku neće zavisiti od ishoda u krivično-pravnom postupku", dodao je Marić.
Poreska stopa
Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović naveo je da Vlada pristupa jedinstveno i donosi set zakona - zakon o porijeklu imovine, ali i dodatne setove poreskih mehanizama.
"Ukoliko se pred sudom utvrdi da je imovina stečena nelegalno, na scenu stupa Uprava prihoda i carina gdje se u postupku utvrđuje da li je imovina prijavljena i oporezovana. Bitno je naglasiti i da Vlada pristupa izmjenama zakona o poreskoj administraciji koji je poslat Skupštini, ali nije razmatran od odbora i plenuma. Sa ciljem pribavljanja podataka na osnovu koji se može utvrditi imovina, daje se ovlašćenje poreskom organu da te podatke može tražiti od svih pravnih i fizičkih lica. Poreski organ može da utvrđuje i poresku obavezu na neprijavljeni prihod, razlika se utvrđuje između onoga što ste platili kao porez i vrijednosti imovine. Na to će se primjenjivati poreska stopa od 80 odsto", istakao je Odović.
On je precizirao je i da će ovlašćenje za postupak kontrole i procjene vrijednosti imovine imati poreski inspektor.
"Neće moći da bude evazija poreza kao dosad. Usvajanjem ova dva zakona Crna Gora će napredovati u borbi protiv kriminala, ali i ispuniti svoje međunarodne obaveze", naveo je Odović.
Dodao je da će posredstvom međunarodnih mehanizama, postojati mogućnost da bude preocjenjivana i imovina građana koji istu posjeduju u inostranstvu. I dodaje da ovo nije postupak protiv lica, kaže, nego protiv imovine.
“Rezultati ostvareni zakonom iz 2015. godine su prilično ograničeni. Bilo je svega 12 trajnog oduzimanja, od čega čak osam sporazuma o priznanju krivice. U jednom predmetu je oduzeto 500 eura. Namjera je da se fokus pomjeri na velike slučajeve. Nema više prepreke pravosnažne osuđenosti da bi se vodio građanski postupak protiv neke osobe, što je bio uslov da se vodi građanski postupak ranije”, pojašnjava on.
Abazović je kazao da se u prethodnom periodu dešavalo da su lica, zbog loše postavljene optužnice, se oslobađaju.
“Svako u CG zna da ta lica ne bi imale nikakvu šansu da objasne svoju imovinu. Nemate prijavljene prihode, ima nezaposlenih lica ima milionske imovine, hotele, stanove…”, dodaje on.
Ističe da građanski postupak napada imovinu.
“Čak i da se naprave greške, da se lice oslobodi, a ne moe da objasni imovinu, sva imovina će postati vlasništvo Crne Gore. A ljudi bez movine, neće iti toliki kriminalci kakvim sebe smatraju. Dakle, ako vozite ferari ili blindirano vozilo, neko može da vam kaže – vi ste kriminalac, a nema dovoljno dokaza da se dokaže da ste kriminalac, ali ako to lice ne bude moglo da dokaže da je stvarno zaradilo za to auto, stan, kuću, to će postati vlasništvo Crne Gore”, kazao je Abazović.
Važno je, kaže vicepremijer, da se napadne imovina.
Šoć je objasnio da je osnov sumnje u prijedlogu zakona definisan na najmanje 50.000 eura, a moguće da će se ići "gore ili dolje".
Abazović je kazao da javna rasprava počinje danas, održaće dva okrugla stola, nakon čega će uputiti zakon na usvajanje.
"Očekujem da se odblokira Skupština što prije - za ovaj zakon, za izbor članova Tužilačkog savjeta, za budžet. Četiri poslanika Građanskog pokreta URA ni sa čim ne uslovaljavaju Vladu, bez obzira na to što podržavaju ekspertski koncept. Neka oni koji ne dolaze u parlament i ucjenjuju popisom, rekonstrukcijom objasne građanima zbog čega nisu usvojena ova zakonska rješenja", naveo je Abazović.
Ljudi, prema njegovim riječima, jedva čekaju da ovakav zakon stupi na snagu.
"Ne želim da vjerujem da samo mi želimo da usvojimo ovaj zakon, a poslanici ne. Vjerujem da je to u interesu svih, a ne samo ljudi iz Vlade. Vjerujem da će poslanici pristupiti odgovorno ovom zakonu, zbog njih samih i zbog građana", rekao je Abazović.
Marić je govoreći o prikupljanju podataka o imovini iz inostranstva kazao da ovlašćenja ima i policija, kao i tužioca, tako da što se tiče otkrivanja imovine mehanizmi su ogromni.
"Građanski postupak će biti hitan u trajanju, postojaće tačni rokovi u kojima mora da se donese presuda", rekao je on.
Odović je dodao da se Vlada potrudila da narodu da brz postupak i da ono za šta su građani glasali 30. avgusta 2020.
