Aktuelna Vlada Crne Gore ne može ispuniti cijeli mandat, a novi izbori su samo pitanje vremena, poručio je u intervjuu Pobjedi lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
“U ovom trenutku ne znamo ni ko čini skupštinsku većinu. Bliska mi je ideja koju je iznio predsjednik Bošnjačke stranke, g. Ibrahimović, o tehničkoj vladi koja bi pripremila nove izbore, a oni su samo pitanje vremena”, naveo je Vuksanović.
On ističe da je za HGI ovo „vrijeme tihog rasta koji će imati manifestaciju u skoroj budućnosti“.
"Upravo u ovim otežanim okolnostima pokazujemo vitalitet. Ne mogu Vam pobrojati od 30. avgusta što smo sve uradili. Zadržali smo zahtjevnu dinamiku i spremni smo za povratak", poručuje Vuksanović.
Hrvatski narod u Crnoj Gori je, zbog podjele političkih predstavnika na dvije partije uoči minulih parlamentarnih izbora, ostao bez mandata s najnižim izbornim pragom. Kako je došlo do te situacije?
Svakome je danas, a i tada je, kad se na brzinu osnovala nova hrvatska stranka, dvadesetak dana prije izbora, jasno zbog čega je došlo do toga i s kojom namjerom. Ne treba biti politički pismen, već uz malu pomoć elementarne logike doći do zaključka. Trebalo je oslabiti suverenističku koaliciju za jedan mandat. To je bilo najlakše ugrožavajući mandat HGI-ja za koji je izborni prag najniži. Njima nije bio cilj da pobijede, već da HGI i Crna Gora izgubi. Ne moram posebno apostrofirati čije su to namjere i želje.
Nema stabilne Crne Gore bez HGI-ja. Ne samo da je bez predstavnika Hrvata crnogorska politička scena nepotpuna, već, vidimo, perspektiva ovog društva neizvjesna.
Jedan dio onih koji su doveli do toga adekvatno su nagrađeni i funkcionalno namireni, drugi dio, odavno neznaven i neupućen, vođen povrijeđenom sujetom, tumara odbačen, u međuvremenu, i od ovih prvih.
Hrvatska građanska inicijativa je izgubila status parlamentarne partije. Kako to utiče na položaj hrvatskog naroda u Crnoj Gori?
Hrvatska građanska inicijativa za nekoliko mjeseci će ući u 20. godinu postojanja, što je respektabilna činjenica. Nijesmo prvi puta van Skupštine Crne Gore, bili smo to i u prvim godinama političkog života. Svaki narod u Crnoj Gori treba i mora imati svoje političke predstavnike, pa tako i Hrvati koji su obogatili i oplemenili ovaj prostor vrijednim duhovnim i kulturnim blagom. No, i u ovom vanparlamentarnom vremenu za nas, HGI je ta koja snažno artikulira potrebe hrvatske zajednice, čuva kulturne tradicije, jača veze sa Republikom Hrvatskom, radi na poboljšanju stranačke infrastrukture, razgovara i dogovara s drugim političkim subjektima na crnogorskoj sceni, njeguje uspostavljene relacije i partnerstva, jednom riječju - za nas je ovo vrijeme tihog rasta koji će imati manifestaciju u skoroj budućnosti.
Kakve ste pouke izvukli iz minulih izbora i kolike su šanse da se već na idućim vratite na političku scenu?
Svakodnevno razgovarajući sa ljudima uviđam da nas je izborni neuspjeh učinio zrelijim i da nas je homogenizirao. Odavno je poznato, poraz, na gorak način, donosi određena saznanja koja vam trijumf i pobjednička egzaltacija nikada ne mogu dati. Percipirali smo sve ono na čemu moramo uložiti dodatne napore. Vjerujemo u uspjeh, jer upravo u ovim otežanim okolnostima pokazujemo vitalitet. Da ne vjerujem, ne bih bio na čelu HGI-ja. Ne mogu Vam pobrojati od 30. avgusta što smo sve uradili. Zadržali smo zahtjevnu dinamiku i spremni smo za povratak.
Kako ocjenjujete rad aktuelne Vlade Crne Gore?
Ocjenjujem loše. To govorim kao građanin, ne kao političar. Treba li navoditi razloge za takvu konstataciju? Od toga da nam advokati štrajkuju, pa osumnjičeni za najteža krivična djela nijesu tamo gdje bi trebali biti, u pritvoru, da nam policajci patroliraju svojim privatnim vozilima do toga da fali ljekova, kao što su citostatici, za najteže bolesnike? Treba li govoriti da smo usvojili budžet za ovu godinu tek prije petnaestak dana? To su činjenice koje ni dežurni medijski kozmetičari ne mogu učiniti ljepšim.
Gdje vidite izlaz iz ove krize i jesu li vanredni izbori neminovni?
Vlada ne može ispuniti cijeli mandat. U ovom trenutku ne znamo ni ko čini skupštinsku većinu. Bliska mi je ideja koju je iznio predsjednik Bošnjačke stranke, gospodin Ervin Ibrahimović, o tehničkoj vladi koja bi pripremila nove izbore, a oni su samo pitanje vremena.
Dva najveća politička subjekta u zemlji su se odlučila na bojkot parlamenta. Smatrate li da je vaninstitucionalno djelovanje u ovom trenutku dobar politički potez?
Stvar je političke procjene. Vidjeli smo da je u ovom slučaju bojkot na vidjelo iznio antagoniziranost onih koji su podržali formiranje Vlade i koji je, pored otvorenih prijetnji, još uvijek ne ruše. S druge strane, bojkot je dao mogućnost onom dijelu suverenista koji su ostali u parlamentu da intenziviraju svoju argumentaciju i efektivnim nastupima ukažu na slabosti vladajućih.
Da li je Hrvatska građanska inicijativa nakon parlamentarnih izbora dobila ponudu za učešće u novoj Vladi?
Nije bilo nikakvih ni poziva ni razgovora. To govori o odnosu kakav vladajuća većina ima prema hrvatskom narodu u Crnoj Gori, a suštinske razlike nema ni s drugim manjinskim zajednicama. Znam kako su tekli, a poznato je i široj javnosti kako su završili jednokratni razgovori s Albancima i Bošnjacima. Ne ističem ovo da bih se žalio, već adekvatno odgovorio na Vaše pitanje. Istina, na sceni imamo heterogenu vlast, s različitim konstituentima i treba praviti razliku među njima. Gotovo svi su zamjerali predstavnicima manjina zbog koaliranja sa DPS-om, s kojim smo ostvarili crnogorsku nezavisnost, uveli državu u NATO savez i doveli je pred vrata Evropske unije. Isti oni su danas, pored svih trvenja, u savezništvu s onima koji relativiziraju genocid u Srebrenici, kojima je referendum 2006. pokraden, koji negiraju crnogorsku naciju, kojima su ratni zločinci heroji i koji sanjaju puste, nedosanjane, velikodržavne snove. Ne bih se mijenjao s njima. Svakako, treba im dati šansu da u europskoj platformi pronađemo zajednički imenitelj i u perspektivi zajedno doprinosimo uspostavljanju vrijednosti koje će formalizirati članstvo naše države u EU.
