Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Viši sud donio odluke u slučaju Raonić: Rad po poništenim odlukama ne računa se kao iskustvo za direktora RTCG

Predmet vraćen na ponovno suđenje

Viši sud donio odluke u slučaju Raonić: Rad po poništenim odlukama ne računa se kao iskustvo za direktora RTCG

Na sjednici sudija Građanskog odjeljenja Višeg suda u Podgorici zauzet je pravni stav da obavljanje poslova rukovodioca RTCG po odlukama koje su pravosnažno poništene ne predstavlja radno iskustvo propisano Zakonom o nacionalnom javnom emiteru kao uslov za izbor generalnog direktora Borisa Raonića, dok je pet sudija izdvojilo mišljenje.

Viši sud donio odluke u slučaju Raonić: Rad po poništenim odlukama ne računa se kao iskustvo za direktora RTCG Foto: Pobjeda
Portal AnalitikaIzvor

Kako je saopšteno iz Višeg suda, na inicijativu predsjednika vijeća sudske prakse, 17. marta ove godine održana je sjednica sudija Građanskog odjeljenja na kojoj je većinom glasova zauzet pravni stav koji se odnosi na izbor generalnog direktora RTCG Borisa Raonića.

Na sjednici je zaključeno da obavljanje poslova rukovodioca RTCG u skladu sa odlukama o izboru koje su poništene pravosnažnim presudama ne predstavlja radno iskustvo koje je članom 35 stav 1 Zakona o nacionalnom javnom emiteru Javnom medijskom servisu Crne Gore propisano kao jedan od uslova za izbor na funkciju generalnog direktora RTCG. U odnosu na ovaj pravni stav, pet sudija Građanskog odjeljenja izdvojilo je mišljenje.

Nakon sjednice, sudije koje su u radu imale predmete u vezi sa navedenim pitanjem vijećale su i donijele dvije odluke.

“Rješenjem Gž.br. 5779/25 od 20. marta 2026. godine ukinuta je presuda Osnovnog suda u Podgorici P.br.6574/24 od 3. oktobra 2025. godine i predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje”, saopšteno je iz Višeg suda.

Kao razlog za takvu odluku vijeće Višeg suda navelo je da je prvostepeni sud propustio da pravilno utvrdi i cijeni prethodnu i odlučnu činjenicuispunjenost formalnih uslova kandidata Borisa Raonića, naročito u pogledu radnog iskustva propisanog javnim konkursom.

„U postupku sudske kontrole zakonitosti odluke o izboru kandidata, prvo i osnovno pitanje koje se mora razriješiti jeste da li izabrani kandidat uopšte ispunjava propisane uslove za učešće i izbor, pa tek nakon što se utvrdi da kandidat ispunjava formalne uslove može se pristupiti ocjeni načina na koji je odluka obrazložena, pravilnosti vrednovanja kandidata i zakonitosti primijenjenih kriterijuma“, navodi se u obrazloženju.

Dodaje se da je, kod takvog stanja stvari, prvostepena presuda morala biti ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje.

Drugom presudom, Gž.br. 5779/25 od 24. marta 2026. godine, Viši sud je preinačio presudu Osnovnog suda u Podgorici P.br.6678/2024, u vezi sa predmetom P.br.6715/24 od 11. jula 2025. godine, ispravljenu rješenjem od 5. septembra 2025. godine, tako što su odbijeni kao neosnovani zahtjevi tužilaca za poništaj odluke RTCG od 2. septembra 2024. godine i nalaženje da se donese nova, na zakonu zasnovana odluka o izboru generalnog direktora RTCG.

Po odluci vijeća, pogrešan je rezon prvostepenog suda da je pravna posljedica poništaja ranijih odluka o izboru Borisa Raonića na funkciju generalnog direktora ništavost ugovora o radu, zbog čega se kao radno iskustvo ne može računati njegov rad na toj funkciji u periodu od 9. avgusta 2021. do jula 2024. godine.

Iz Višeg suda su ukazali da ranije uspostavljene sudske prakse, u smislu člana 178 Sudskog poslovnika, nije bilo na temu da li se u radno iskustvo računa vrijeme koje je kandidat faktički radio po nezakonitim odlukama o izboru na poslovima funkcije na koju je spornom odlukom izabran.

„Upravo iz tog razloga, u datim okolnostima, donijete su navedene odluke, a u narednom periodu pristupiće se dodatnom usaglašavanju i preciziranju kriterijuma, kako bi se obezbijedila dosljednost i pravna sigurnost u budućem odlučivanju“, navodi se u saopštenju.

Sud je pojasnio i da sudska praksa i pravni stavovi, iako imaju značajnu ulogu u ujednačavanju primjene prava i pravnoj sigurnosti, ne predstavljaju formalan izvor prava u crnogorskom pravnom sistemu.

„Sudije, odlučujući u konkretnim predmetima, nijesu vezani pravnim stavovima zauzetim u sudskoj praksi, već su dužni da sude na osnovu Ustava i zakona, uz zagarantovanu slobodu sudijskog uvjerenja kao temeljno načelo nezavisnosti sudske vlasti“, istaknuto je.

U konačnom, kako se navodi, različite presude drugostepenog suda ne krše pravo stranke na pravično suđenje, jer su pravnoj sigurnosti suprotne samo duboke i dugotrajne razlike u praksi najvišeg domaćeg suda, dok je zakonom predviđena i mogućnost revizije pod posebnim uslovima prema odredbama članova 397a i 397b Zakona o parničnom postupku.

Portal Analitika