Potrošnja antibiotika u bolnicama i van njih u prošloj godini povećana je za oko 5,91 odsto, a prema podacima Instituta za ljekove i medicinska sredstva najveći porast ovih ljekova zabilježen je u novembru kada je za čak 118,43 odsto potrošnja bila veća u odnosu na isti period godinu ranije.
Kako je za Pobjedu rekla rukovoditeljka Odjeljenja za određivanje maksimalnih cijena i praćenje potrošnje ljekova u toj ustanovi Lidija Čizmović najviše se trošio azitromicin (jedno od fabričkih imena je i hemomicin).
Porast
- Potrošnja ovog antibiotika porasla je u odnosu na 2019. godinu za 132,46 odsto. Osim azitromicina zabilježen je i porast potrošnje cefiksima (28,38 odsto), ciprofloksacina (27,01 odsto) i ceftrikasona (21,36 odsto) – kazala je Čizmović.
Ona je objasnila da su podaci prikupljeni iz pet veledrogerija koje obavljaju najveći promet sa ljekovima, te da će Institut sredinom godine objaviti svoj redovni izvještaj o potrošnji, gdje će biti obrađeni podaci iz svih veledrogerija koje su vršile promet ljekovima.
Crna Gora je, kada se uporedi sa zemljama EU i prije pandemije kovid-19, bila na samom vrhu liste zemalja po potrošnji antibiotika, a sada je potrošnja porasla svuda u svijetu jer se između ostalog koriste u liječenju protiv ove infekcije.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da velika potrošnja antibiotika dovodi do otpornosti bakterija na njih, te na taj način postajemo bespomoćni pred bakterijskim infekcijama, što je posebno zabrinjavajuće kad se radi o ozbiljnim infekcijama poput upale mozga, sepse, itd..
Mikrobiolog u Institutu za javno zdravlje prof. dr Gordana Mijović za Pobjedu kaže da nam antibiotici ne trebaju u virusnim infekcijama – kao što je korona virus infekcija ili kovid-19, ,,jer ne djeluju na viruse“!
Kineski ljekari
- U početku SARS CoV-2 pandemije kineski ljekari su pokušali da pomognu oboljelima antibiotikom (azitromicinom) i u toj početnoj konfuziji dok se nije znalo gotovo ništa o virusu, a još manje o bolesti koju izaziva, zaključci su se donosili na osnovu utisaka, a ljekarima se činilo da antibiotik pomaže. Međutim, vremenom su se podaci prikupili i izanalizirali, ispostavilo se da je utisak bio pogrešan – da bi oni kojima je antibiotik „pomogao“, ozdravili i bez njega – naglašava dr Mijović.
Ona objašnjava da samo mali broj inficiranih (8 odsto) dobije neku bakterijsku ili gljivičnu infekciju u toku korona virus bolesti.
- Upale pluća koje se vide na snimcima kod oboljelih su posljedica infekcije korona virusom, dakle, virusne upale pluća, gdje antibiotici ne pomažu. Ta informacija kasni kod nas, tako da se kod nas i dalje daju antibiotici kod inficiranih korona virusom – kazala je dr Mijović, dodajući da neka istraživanja ukazuju da 72 odsto pacijenata oboljelih od korona virus bolesti nepotrebno dobija antibiotike, te da je kod nas taj procenat sigurno i veći.
Uzimanje na ,,svoju ruku“
Komentarišući to što i dalje ima ljudi koji ,,na svoju ruku“ uzimaju antibiotike dr Mijović upozorava da oni nijesu bezazleni ljekovi.
Neki od njih, kako kaže, imaju štetno dejstvo na jetru, bubrege, nerve, a pojedini mogu da izazovu snažne alergijske reakcije, dok mnogi oštećuju našu mikrofloru.
- Našu mikrofloru čine bakterije koje naseljavaju našu kožu i sluznice i jako su bitne za normalno funkcionisanje organizma. Recimo varenje hrane je ozbiljno poremećeno uništavanjem bakterija u crijevima. Zato antibiotici treba da se koriste samo kada su neophodni, odnosno kada su poremećaji koje mogu da naprave manji od koristi za oboljeli organizam napadnut nekom bakterijskom infekcijom – rekla je dr Mijović.
Smatra da bi bilo dobro pojačati kontrolu izdavanja antibiotika u apotekama, ali je mnogo važnije da ljudi shvate da uzimanje antibiotika na svoju ruku može biti opasno.
- Osim toga, svako uzimanje antibiotika doprinosi razvijanju otpornosti bakterija na ove dragocjene ljekove, pa je neophodno da se vrlo promišljeno koriste – kaže Mijović.
Na pitanje koliko je opasna rezistencija na antibiotike i postoji li bojazan da ćemo se, ukoliko se ne smanji njihova neracionalna potrošnja, vratiti unazad u doba prije antibiotika sa svim onim posljedicama koje su u to doba pratile bakterijske infekcije, naša sagovornica ističe da je procijenjeno da na svjetskom nivou 700.000 ljudi godišnje umre zbog infekcija izazvanih bakterijama otpornim na antibiotike.
- Prije pandemije postojala je projekcija da će 2050. godine smrtnost izazvana infekcijama bakterija otpornih na antibiotike biti veća od smrtnosti izazvane karcinomima, i izazvati smrt 10 miliona ljudi godišnje. Poslije pandemije izazvane korona virusom, očekuje se da će situacija biti i gora – ističe Mijović.
Mijović dodaje da bez antibiotika nije moguća savremena medicina; operacije, transplantacije, terapija malignih bolesti, liječenje raznih stanja u neonatologiji itd. Bez antibiotika i banalne infekcije mogu biti smrtonosne.
Kako nastaju bolničke infekcije
Prema riječima dr Mijović potrebno je više raditi na primjeni mjera za sprečavanje nastanka i širenja bolničkih infekcija, jer se dešava da pacijent uđe u bolnicu zbog jedne dijagnoze, a da u toku liječenja stekne infekciju otpornom bakterijom, što onda komplikuje započeto liječenje.
Zbog toga, kaže ona, postoje programi i mjere za sprečavanje nastanka i širenja takozvanih ,,bolničkih infekcija“, koje su najčešće uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike (bolničkim bakterijama).
- Bolnice su mjesta gdje se stvaraju razni oblici otpornosti bakterija na antibiotike, upravo zato što su to male sredine u kojima se antibiotici stalno primjenjuju, u kontinuitetu, što zbog liječenja infekcija što iz razloga sprečavanja nastanka infekcija, kao što je to slučaj u hirurgiji – kaže dr Mijović.
U hirurgiji se, prema njenim riječima, prilikom izvođenja ,,prljavih“ operacija, kao što su operacije u trbuhu (gdje se nalaze crijeva, prepuna bakterija), pred intervenciju daje antibiotik. I to tako da, kada se napravi hirurški rez, on već bude ,,na licu mjesta“ i uništi prisutne bakterije kako ne bi nastala infekcija mjesta gdje je tkivo oštećeno samim rezom.
- Stalno prisustvo antibiotika pravi takozvani selektivni pritisak na bakterijsku populaciju. Kad date antibiotik, on uništi brojniju, na antibiotik osjetljivu populaciju bakterija, i onda otporne jedinke više nemaju konkurenciju, već se slobodno množe. Na taj način, dobijate skupinu otpornih mikroba. Bolnice su idealna mjesta za ovakva dešavanja - navodi dr Mijović.
FZO: Nije bilo zloupotreba u propisivanju antibiotika
Načelnica Odsjeka za farmaciju i farmakoekonomiju u Fondu za zdravstveno osiguranje mr ph spec. Olgica Knežević kazala je za Pobjedu da tokom kontrole Fond nije utvrdio nijednu zloupotrebu kada je u pitanju propisivanje antibiotika.
Ona je istakla da su u prošloj godini izabrani ljekari najviše propisivali ,,amoksicilin“, ,,amoksicilin sa klavulonskom kiselinom“, ,,cefiksim“ kao i ,,azitromicin“.
