Više nevladinih organizacija i aktivista izrazilo je protest zbog načina na koji je Narodna biblioteka „Stevan Samardžić” iz Pljevalja javno promovisala nove naslove o Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.
Obojica su, podsjećaju, pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i Mehanizmom za krivične sudove pravosnažno osuđeni na doživotni zatvor za najteže zločine, između ostalog za genocid u Srebrenici.
“Među knjigama promovisanim na društvenim mrežama biblioteke su „Ni svetac ni zločinac” Miša Vujovića, „General Mladić i Vojska Republike Srpske” Bojana B. Dimitrijevića, koji je u knjizi naveo da se u njoj Mladić ne kritikuje, i „Radovan – kako je izbio rat” Marka Sladojevića, koji je bio pravni savjetnik Karadžića pred Haškim tribunalom. Biblioteka ih je na svom Instagram profilu promovisala kao nova izdanja kojima je fond „obogaćen”, „uvažavajući predloge korisnika i čitalaca”. Na pitanje novinara Vijesti ko je predložio nabavku, direktorica Bojana Đačić nije odgovorila”, navodi se u saopštenju grupe NVO i aktivista.
Prema njihovim riječima, iako biblioteke mogu da posjeduju i sporne tekstove, uključujući one koji brane osuđene ratne zločince, jer daju izvor za sociološko istraživanje prošlosti i sadašnjosti, nekritičko predstavljanje takvih naslova, kojima se promoviše relativizacija i negiranje zločina neprimjereno je prosvetiteljskoj ulozi javnih ustanova i narušava njihov integritet u demokratskom društvu.
“Biblioteke kao javne ustanove moraju da djeluju odgovorno, u skladu sa zabranom podsticanja mržnje i netrpeljivosti iz Ustava Crne Gore, koja podrazumijeva zabranu promocije osoba osuđenih za najteža krivična djela kakvo je i genocid”, istakli su u saopštenju.
Kako su ocijenili, biblioteka finansirana novcem građana odgovorna je za izbor literature koju uvrštava u svoj fond i način na koji je predstavlja javnosti.
“Kada se naslovi pisani iz perspektive osuđenih i njihovih branilaca promovišu kao “obogaćivanje fonda”, bez ikakvog konteksta i bez jednake brige za dostupnost presuda i naučne literature o zločinima u Bosni i Hercegovini, ustanova ne ostaje neutralna, već šalje opasnu i opaku poruku. Ta poruka je suprotna Rezoluciji o genocidu u Srebrenici koju je Skupština Crne Gore usvojila 2021. godine, kao i obavezama koje je Crna Gora preuzela na putu ka Evropskoj uniji u oblasti suočavanja sa prošlošću”, dodali su.
Ukazuju da je selektivnost u pristupu biblioteke očigledna.
“Nabavljene su i promovisane knjige koje nastoje da opravdaju ratne zločince, a ne i one koje ih objektivno predstavljaju kao zločince. Posebno zabrinjava što se ovakvi naslovi promovišu upravo u Pljevljima, gradu koji je tokom devedesetih bio poprište ratnih zločina, progona i zastrašivanja muslimanskog i bošnjačkog stanovništva, uključujući i blokadu grada 1992. godine od strane naoružanih grupa predvođenih Čekom Dačevićem, zbog čega javne ustanove u toj sredini imaju dodatnu odgovornost da pitanju ratnih zločina i suočavanja s prošlošću pristupaju s posebnom pažnjom”, navodi grupa NVO i aktivista.
U pismu direktorki i članovima Savjeta Narodne biblioteke „Stevan Samardžić” zahtijevali su da: javno objave ko je predložio nabavku ovih naslova, ko je o njoj odlučio, da li su knjige kupljene ili poklonjene i, ako su kupljene, po kojoj cijeni i iz kojih sredstava, da biblioteka objavi pravila i kriterijume po kojima nabavlja knjige, uključujući način na koji se evidentiraju i razmatraju predlozi korisnika, kao i način njihove promocije.
Zahtijevali su i da biblioteka uz ove naslove u fondu obezbijedi i promoviše i presude Haškog tribunala i relevantnu naučnu i publicističku literaturu o ratu u Bosni i Hercegovini i genocidu u Srebrenici, uključujući, primjera radi, i knjigu „Gubljenje ljudskosti – Srebrenica kao istorijska činjenica”, Dragana Popovića, izdavača ProPeace iz Beograda i Udruženja za modernu historiju iz Sarajeva, kao i da sporne naslove, kojima se ne osuđuju osuđeni za genocid ne promoviše kao preporuku;
Jedan od zahtjeva je i da da članovi Savjeta biblioteke – Milena Pavlović, Jelena Drobnjak, Jelena Tomčić i Milutin Petrović – izvrše nadzor u ovom slučaju i o svojim zaključcima obavijeste javnost.
“Od Ministarstva kulture i medija i Nacionalne biblioteke Crne Gore, kao matične ustanove, zatražili smo da ispitaju da li je postupak nabavke i promocije bio u skladu sa zakonom i profesionalnim bibliotečkim standardima i da o svom zaključku obavijeste javnost. Od nadležnog državnog tužilaštva u Pljevljima zatražili smo da ispitaju i obavijeste javnost da li u promociji navedenih naslova prepoznaju govor mržnje zabranjen Krivičnim zakonikom, kao i Zakonom o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije i Zakonom o javnom redu i miru”, zaključuju u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Akcija za ljudska prava (HRA)
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Prima
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Juventas
Društvo crnogorskih izdavača
Antifašisti Cetinja
Udruženje „Štrpci – protiv zaborava”
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava (CKM)
Crnogorski PEN centar
Crnogorsko filološko društvo
Asocijacija Spektra
Centar za ženska prava (CŽP)
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja








