Rano otkrivanje potencijalno opasnog virusa moglo bi da spriječi izbijanje sličnih pandemija u budućnosti, smatra Stefan Ludvig, direktor Instituta za molekularnu virusologiju Univerziteta u Minsteru, u videozapisu koji je objavio ovaj univerzitet.
Važno je pratiti ključne događaje, poput stanja na pijacama živih i divljih životinja u Aziji, a vjeruje se da je virus Sars-CoVa-2 upravo tamo prešao sa životinja na ljude.
"Ako se tokom rutinske inspekcije pijaca sa živim životinjama ustanovi povećan broj zaraza, odmah treba uključiti "kočnice" da bi se zaustavilo brzo širenje virusa", rekao je Ludvig.
On smatra da bi sistem ranog upozorenja mogle da pokrenu Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ili Ujedinjene nacije (UN).
Sličan su poziv sredinom jula uputili naučnici u uglednom časopisu “Science”. Istakli su da je potrebno pokrenuti sistem ranog upozorenja na pojavu životinjskih virusa i na njihovo potencijalno širenje na ljude.
Određene životinjske vrste mogle bi sistemski da se testiraju na veći broj virusa, poput testiranja na razne koronaviruse na pijacama gdje se prodaju životinje kao i na farmama.
Stručnjaci iz Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP) i iz Međunarodnog instituta za istraživanje stočarstva (ILRI) i ranije su upozoravali da će se životinjske bolesti sve češće prenositi na ljude zbog sve učestalijeg uništavanja životinjskih vrsta i njihovih ekosistema.
Ludvig je podsjetio na situaciju iz 1997. godine, kada je među 15 ljudi u Hong Kongu otkriven virus ptičjeg gripa H5N1.
Da bi se zaustavilo njegovo širenje odmah je uklonjeno oko 3 miliona pilića. I mada se virus ponovno pojavio godinama kasnije, brza početna reakcija bila je od ključnog značaja, ističe Ludvig.
Aktuelnu pandemiju novog koronavirusa nije lako staviti pod kontrolu, smatra Ludvig i dodaje da ipak može poslužiti kao svojevrstan test.
On kaže da Sars-CoV-2 "nije u tolikoj mjeri preagresivan virus, pa mogu da se isprobaju i testiraju sve mjere". Poređenja radi pominje brojne ostale teške epidemije od čijih posljedica umire svaka druga osoba.
Zabranu postojanja takozvanih mokrih pijaca Ludvig smatra nerealnom. Mada se o tome razmišlja, one su ipak sastavni dio života pojedinih naroda.
"Ovakve pijace su sastavni dio života i kulture jedne nacije i teško ćemo Kinezima zabraniti njihovo postojanje", kaže njemački naučnik.
Smatra da bi se prije svega trebalo zapitati zbog čega takve pijace postoje.
"Životinje se na takvim pijacama prodaju žive jer ljudi ne posjeduju tehnologije i sredstva koja bi spriječila kvarenje hrane, na način da se zaustavi razvoj mikroorganizama koji mogu biti patogeni", kaže naučnik i, kao moguće rješenje predlaže uvođenje zamrzivača na pomenutim pijacama.
Ludvig globalizaciju vidi kao rastuću opasnost za razvoj zoonoza, patogena koji se mogu prenijeti sa životinja na ljude.
"Sada možemo da govorimo o većem riziku, jer se način širenja izmijenio", zaključio je naučnik.
