Masovni protesti su održani već 16. subotu zaredom i to pred 75. godišnjicu osnivanja jevrejske države.
Ove godine se nad praznik nadvila sjenka jedne od najvećih kriza u istoriji Izraela.
Plan Netanjahuove vlade da oslabi Vrhovni sud je izazvao gnjev Izraelaca koji to vide kao napad na sistem kontrole i ravnoteže vlasti i prijetnju po demokratiju.
Demonstranti su nosili transparente na kojima je pisalo na engleskom jeziku "crime minister" (ministar zločina) umjesto "prime minister" (premijer) preko fotografije Netanjahua.
Protesti su u martu paralisali izraelske gradove, pa je Netanjahu bio primoran da odloži sprovođenje plana reforme u nadi da će se pronaći kompromis.
Protivnici, međutim, nijesu odustali od protesta i zahtijevaju da se plan uopšte ne sprovede.
U slučaju da bude usvojena reforma pravosuđa će omogućiti Netanjahuu kome se sudi za korupciju i njegovim partnerima u koaliciji da imaju posljednju riječ u postavljenju sudija.
Parlament (Kneset) koji kontrolišu njegovi saveznici imaće ovlašćenje da obara odluke Vrhovnog suda i ograniči mogućnost da razmatra zakone.
Predsjednik SAD Džozef Bajden, lider ključnog saveznika Izraela, javno je kritikovao Netanjahua zbog plana reformi ocjenivši da "ne može nastaviti tim putem".
