Od penzionera do doktora, čitavo društvo učestvovalo je u vježbama odbrane od moguće kineske invazije, koje su po obimu i složenosti bile bez presedana, piše Index.
"Prethodnih godina naglasak je bio na evakuaciji. Ove godine vježbamo što je zaista potrebno ako izbije rat. Kad se nešto dogodi, znaćemo tačno što činiti", izjavila je Lee Juwen, zaposlenica lokalne uprave.
Vježbe bez presedana
Iako se Tajvan decenijama priprema za potencijalni napad Kine, koja ga smatra svojim teritorijem, ovogodišnje vojne vježbe "Han Kuang" podignute su na novi nivo. Trajale su deset dana, dvostruko duže nego lani, i uključivale su 22.000 rezervista, značajno više od prošlogodišnjih 14.500. Vježbe su bile realističnije, obuhvatajući scenarije prije i nakon mogućeg iskrcavanja kineskih trupa, te su podsticale masovno sudjelovanje građana kroz vježbe "urbane otpornosti" širom ostrva.
Jačanje obrane ključna je politika novog tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea, dijelom i kao odgovor na zabrinutost Vašingtona da spore reforme ostavljaju ostrvo ranjivim.
"Ovo je najznačajniji Laijev pothvat do sada", ocijenio je Mark Montgomery, penzionisani američki kontraadmiral. Cilj je ojačati institucije i obučiti civile da se odupru kineskim pokušajima da iznude predaju bez borbe, primjerice prekidom snabdijevanja plinom ili kibernetičkim napadima.
Lai takođe mora uvjeriti SAD da Tajvan čini dovoljno. Američki zvaničnici smatraju odvraćanje Kine od invazije vojnim prioritetom te su pozvali Taipei da poveća obrambeni proračun na čak 10 posto BDP-a, što je četiri puta više od sadašnjeg iznosa.
Od sabotaže do urbanog ratovanja
Zahvaljujući savjetima američkih vojnih instruktora, vježbe su ove godine uključivale i urbano ratovanje te pripreme za dugotrajni sukob. Simulacija je započela kineskim operacijama u "sivoj zoni" – sabotažama i dezinformacijskim kampanjama – a zatim se prebacila na urbano ratovanje.
Vojnici su prevozili raketne bacače kroz podzemnu željeznicu, a vojna policija blokirala je mostove autobusima i bodljikavom žicom. Tajvan je takođe vježbao odbijanje invazije koristeći novo američko oružje, uključujući sustav HIMARS i tenkove Abrams, što je, prema analitičarima, važno za podizanje morala i volje za otporom.
Predsjednik Lai upozorio je da se Tajvan mora boriti ne samo protiv napada, već i protiv "defetizma" koji širi kineska propaganda. "Suočeni sa svakodnevnim prijetnjama, nemamo drugog izbora nego biti spremni", poručio je.
Peking je na vježbe reagovao ljutito, nazvavši ih "vojnim kazalištem" i optuživši Laija da gura narod u sukob. Ipak, čak i kineski analitičari priznaju da vježbe pokazuju jasnu odlučnost Tajvana da se bori "do posljednjeg daha" kako bi izdržao dovoljno dugo dok ne stigne pomoć saveznika. "Cijeli svijet i svi Tajvanci moraju jasno razumjeti da će se, čim Kina napadne, ova vlada bez sumnje boriti do kraja", zaključio je Chen Shih-min, profesor s Nacionalnog sveučilišta Tajvan.
