Napravljen od 56 ploča, koje su djelo četrdesetak umjetnika, pod je opisao istoričar iz 16. vijeka Đorđo Vazari u svojim "Životima umjetnika" kao "najljepši i najveličanstveniji pod ikada stvoren".
Mozaici su obično prekriveni kako ih hiljade posjetilaca koji svake godine dolaze u ovaj toskanski grad ne bi oštetili. Na njima su predstavljene priče iz Biblije i antike u crnom, bijelom, zelenom, crvenom i plavom mermeru.
Među najstarijim mozaicima su "Vučica iz Sijene" urađen oko 1373. godine na kome se vidi vučica kako doji Romula i Rema - prema mitu, Romul je osnovao Rim, dok je Sijenu osnovao Remov sin Sienus. Na drugim panelima predstavljena je bitka između Davida i Golijata, filosofi Sokrat i Aristotel i sibile.
"Ikonografija ovih panela je veoma neobična. Iako su to scene opisane na podu katedrale, mnoge od njih pričaju priče svjetovnih likova", rekla je AFP-u istoričarka umjetnosti Marlena Kaćiornija. "Sibile, na primjer, su tipični likovi iz antike koje se dovode u vezu sa Apolonom."
Za kumejskom sibilom, koju je uradio umjetnik Đovani di Stefano, čeznuo je Apolon. Prema legendi, ona ga je odbila zbog čega je on prokleo da živi vječno ali da ne bude i vječito mlada.
Među drugim predstavama su i "Mojsije na Sinajskoj gori" gdje je sijenski umjetnik Domeniko Bekafumi uspio da izvede efekat kjaroskuro (svijetlo-tamno).
Mozaici su vjekovima predstavljali inspiraciju kako za posjetioce tako i za umjetnike. Kada je njemački kompozitor Rihard Vagner posjetio katedralu bio je "dirnut do suza" mozaicima, napisala je 1880. njegova supruga Kozima.
Pod katedrale svake godine se otkriva poslije konjičke trke Palio di Siena - srednjevjekovnog megdana koji godišnje privuče hiljade posjetilaca. Ove godine pod će ostati otkriven do 24. oktobra.
