Svijet

Bježe od vojnog preuzimanja sporne teritorije od strane Azerbejdžana

(VIDEO) Egzodus izbjeglica iz Nagorno-Karabaha, hiljade ljudi pokušava da pređe granicu sa Jermenijom

Duž koridora Lačin, planinskog puta koji povezuje Nagorno-Karabah sa Jermenijom, hiljade etničkih Jermena pokušavaju da pređu granicu, bježeći od vojnog preuzimanja sporne teritorije od strane Azerbejdžana.

(VIDEO) Egzodus izbjeglica iz Nagorno-Karabaha, hiljade ljudi pokušava da pređe granicu sa Jermenijom Foto: AP
Portal AnalitikaIzvor

Na granicu između Jermenije i Azerbejdžana, automobili i kamioni stižu jedan po jedan, prepuni raseljenih porodica koje beže iz Nagorno-Karabaha, kao i većina stanovništva enklave.

Više od 13.350 ljudi je već prešlo granicu, rekli su jermenski zvaničnici rano u utorak, a narednih dana se očekuje još hiljade.

„Ne čekamo samo naše porodice; čekamo cio Nagorno-Karabah“, kaže jedan čovek koji čeka svoje rođake na graničnom prelazu.

„Kako da se vratimo? Naš Karabah više neće postojati. Nema pomoći ni od jedne zemlje, nijedna država ne govori umjesto nas“, dodaje Grigor, jedan od mnogih ljudi koji sa nestrpljenjem čekaju svoje najmilije.

Portal Analitika

Komentari (2)

Nadimak za neregistrovanog korisnika
Napišite Vaš komentar
Ovaj sajt je zaštićen sa reCAPTCHA anti spam mehanizmom.Primjenjuju se Google politika o privatnosti i uslovi korišćenja . Vaš komentar se prvo šalje timu na odobrenje. Portal Analitika zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar, bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznijeta u komentarima ne odražavaju stavove redakcije.
Prijavi se Još uvijek nemate nalog? Registrujte se.
L Lateralno_neregistrovani
26.09.2023. 10:23

Tužna slika, još jedna u mozaiku istorijekog stradanja jermenskog naroda. Malo se kod nas zna o njegovoj drevnoj prošlosti, kulturi, duhovnosti, ali i o njegovom epskom stradanju i pokušaju uništenja početkom prošloga stoljeća kad je oko milion, a po procjenama nekih istraživača i do milion i po, Jermena stradalo u genocidu i etničkom čišćenju koji je sprovela Turska na teritorijama koje su od davnina naseljavali. Svoju pripadnost helenskoj i kasnijeoj evropskoj civilizacijskoj sferi je je za budućnost potvrdila 301 godine n.e a prihvatila hrišćanstvu 405. stvarajući svoje pismo ne po azijatsko-semitskom, nego helensko-rimsko- evropskom modelu. Danas je evropska i zapadna javnost, a tako i mi, pred novim ispitom savjesti da podrži ugroženi narod koji je od davnina prihvatio da bude dio njene kulture i civilizacije.

6
0
J Jaroslav_neregistrovani
26.09.2023. 09:47

Svuda proteruju Hrišćane a zapad nemo posmatra i pomaže islamskim državama da se šire.

3
1