Proces vetinga, svojevrsnog „pročišćavanja“ u pravosuđu, čije je razmatranje uvođenja krajem novembra najavio odlazeći ministar pravde Marko Kovač, nosi sa sobom realne rizike od politizacije, ali i po samo funkcionisanje pravosudnih institucija, ocijenila je u razgovoru za Pobjedu pravna savjetnica Akcije za ljudska prava (HRA) Marija Vesković.
ŠTO JE VETING
Veting u pravosuđu predstavlja radikalan, složen i sveobuhvatan model rezova u pravosuđu koji podrazumijeva re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija.
Ponovno opsežno ocjenjivanje značilo bi da se svi dosadašnji faktori osiguranja integriteta kroz izbor, ocjenjivanje, napredovanje sudija i tužilaca, provjere imovinskih kartona ili treninge smatraju nedovoljnim. Prema mišljenju stručnjaka, veting arhitektura mora istovremeno biti čvrsta i elastična.
Tijela, odnosno organi, koja obavljaju re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija kroz provjere kompetencija, imovine, veza sa organizovanim kriminalom i korupcijom moraju biti stručna, politički nezavisna i sposobna da vode složene postupke.
Što se tiče propisa, oni treba da osiguraju da sudije i tužioci koje ne žele proći kroz proces re-evaluacije mogu odstupiti sa svojih funkcija. To predstavlja elastičnost vetinga u pravosuđu, jer je krajnji cilj ovakvih politika oslobađanje pravosuđa od korumpiranih pojedinaca po svaku cijenu.
U Albaniji su na primjer na desetine sudija i tužilaca sami odstupili sa funkcija jer nijesu htjeli proći kroz proces re-evaluacije.
ISKUSTVO ALBANIJE
Upravo se Albanija, od kada je počela priča o ovom modelu rezova u pravosuđu, u domaćoj javnosti često pominjala kao dobar primjer. Međutim, malo je bilo riječi o problemima i izazovima sa kojima se ta zemlja suočavala. Na pitanje, što su bili glavni izazovi i najupečatljiviji problemi tokom procesa vetinga u Albaniji, Vesković ističe da su to dugotrajanost procesa i mogućnost blokade institucija.
Ona kaže da je Albanija tokom 2016. godine započela proces vanredne ponovne procjene svih svojih sudija i tužilaca kao dio reforme pravosudnog sistema, dakle prije više od šest godina, a još uvijek nijesu izvršene provjere svih nosilaca pravosudnih funkcija.
Kako navodi Vesković, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, do septembra 2022. godine u Albaniji su završene 554 provjere, i to samo u prvom stepenu, od ukupno 800 koliko ima sudija i tužilaca u toj zemlji.
- Do sada je pravosnažno okončano 405 postupaka. Dakle, šest godina je bilo potrebno Albaniji da provjeri tek polovinu svojih sudija i tužilaca kroz pravosnažno okončane postupke. Poređenja radi, to bi moglo da znači da bi Crnoj Gori bilo potrebno oko šest godina da provjeri sve svoje sudije i tužioce, kojih trenutno ima ukupno 375 (odnosno 275 aktivnih sudija i 100 tužilaca) – ističe Vesković.
Prema njenom mišljenju, dugo trajanje ovakve vrste procjene nije jedini problem.
- Postoji mogućnost da dođe i do blokade institucija, odnosno gubitka kvoruma u sudovima. Njihov Ustavni sud je, kao rezultat vetinga, spao sa potrebnih devet na jednog sudiju, a Viši sud sa 19 na troje sudija. Za popunjavanje upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu je bilo potrebno da se prvo popune mjesta u Višem sudu s obzirom na to da je taj sud jedna od tri institucije koja, prema Ustavu, vrši izbor sudija Ustavnog suda (pored predsjednika države i Skupštine). Međutim, za izbor sudija Višeg suda je bilo potrebno da se prvo popuni njihov Visoki savjet sudstva koji je takođe imao upražnjena mjesta, kao rezultat vetinga... Uz sve to, primjera radi, do razrješenja i ostavki čak 15 sudija u Višem sudu je došlo u trenutku kada je taj sud imao u radu više od 30 hiljada predmeta – navodi Vesković..
CRNOGORSKI KONTEKST
Na pitanje koliko je za sprovođenje vetinga važan politički kontekst, posebno ako se ima u vidu da su se u prethodnom periodu, bez ikakvih analiza, zbog jednog čovjeka (Milivoje Katnić) mijenjali sistemski zakoni poput Zakona o radu, te da li u tom smislu prijeti opasnost od „političkog odstrjela“, Vesković kaže da je rizik od politizacije realan.
- Politički kontekst je prisutan i predstavlja realan rizik od politizacije, jer bi prvi korak – izmjene Ustava i Zakona koje će se direktno primjenjivati na sve sudije i tužioce – sprovodile Vlada i Skupština. Zbog svega toga je posebno važno da cijeli proces bude pod međunarodnim nadzorom tako što će eksperti iz međunarodnih organizacija biti angažovani kao konsultanti u pripremama izmjena Ustava i zakona, a kasnije i svi nacrti biti poslati Venecijanskoj i Evropskoj komisiji, zatim tako što će pratiti cijeli proces vetinga ili biti neposredno uključeni u sastav tijela koja će sprovoditi provjeru sudija i tužilaca. Uostalom, tako je rađeno i u Albaniji – kazala je Vesković.
Crnogorsko sudstvo je već u neku ruku „ranjeno“ primjenom izmijenjenih odredbi Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju na način što je više desetina sudija penzionisano.
Na pitanje koliku bi opasnost po funkcionalnost sudstva sprovođenje vetinga predstavljalo u tom smislu, Vesković navodi da se crnogorsko pravosuđe još uvijek „oporavlja“ od tzv. smjene generacija koja je uslijedila nakon što je velikom broju sudija konstatovan prestanak funkcije na osnovu ispunjavanja uslova za starosnu penziju.
- Primjera radi, za samo 11 mjeseci u 2021. godini iz sudstva je otišlo 52 sudija, što odgovara broju onih koji su pravosuđe napustili u periodu od šest godina (2014-2019). Sa druge strane, za period 2020-2021, pravosuđe je napustila petina od ukupnog broja sudija – kaže ona.
Prema njenim riječima, trenutna popunjenost sudijskog kadra u sudstvu je oko 84 odsto, a postoje mogućnosti da dođe i do promjena usljed ostavki, novih penzionisanja ili izbora novih sudija, koji trenutno kao kandidati prolaze inicijalnu obuku.
- Sa druge strane, nije jedina negativna posljedica vetinga po sudstvo kada dođe do razrješenja sudije, već i kada sudija prije okončanja provjere podnese ostavku što sveukupno može da ima velike posljedice po funkcionisanje pravosudnih institucija, gubitka kvoruma za rad itd. Zbog toga bi bilo važno, ako dođe do toga, da se ovaj postupak sprovodi postepeno i da se kontinuirano vodi računa o tome da u sudovima ne dođe do blokade – navodi Vesković.
Na pitanje na koji način bi, ukoliko dođe do toga, trebalo sprovesti veting u Crnoj Gori, kakvom dinamikom i kako prevazići navedene izazove, pravna savjetnica u HRA ističe da bi prvi korak svakako bio uspostavljanje Vlade i Skupštine koje će imati legitimitet za sprovođenje ovog procesa, kao i za predlaganje i usvajanje izmjena ustavnog i zakonodavnog okvira.
- Zatim bi pažljivo trebalo pristupiti izmjenama Ustava i Zakona, kroz transparentan postupak koji će uključiti i javnu raspravu i konsultacije međunarodnih tijela. Ovo je pitanje koje će zahtijevati zainteresovanost i uključenost svih aktera da bi moglo da se sprovede do kraja, posebno u dijelu promjene Ustava koji zahtijeva kompleksniji proces dobijanja dvotrećinske većine u Skupštini. Imali smo prilike da vidimo koliko je teško bilo u proteklom periodu doći do dvotrećinske većine u odnosu na izbor sudija Ustavnog suda, uglednih pravnika u Sudskom savjetu, vrhovnog državnog tužioca... – ističe Vesković.
Ona smatra da bi trebalo formirati posebno ekspertsko tijelo koje će vršiti provjere sudija i tužilaca, a koje će biti sastavljeno od politički nezavisnih i stručnih osoba, sa mogućnošću da se u tom tijelu nađu i eksperti iz EU ili drugih međunarodnih organizacija, ili da rad tog tijela bude pod međunarodnim nadzorom.
- Takođe, važno je obezbijediti i pravo na pravni lijek protiv odluka o razrješenju, odnosno dvostepenost odlučivanja – zaključuje ona.
Krajem decembra prošle godine, rješenjem ministra Kovača formiran je Radni tim koji čine predstavnici Ministarstva pravde, Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva, Sudskog i Tužilačkog savjeta, Udruženja sudija, Udruženja državnih tužilaca, Skupštine, Vlade, Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i Agencije za sprečavanje korupcije.
Zadatak Radnog tima je, kako je tada saopšteno, „da na sistemski i sveobuhvatan način izradi Analizu stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu“. Danas, pet mjeseci kasnije, rezultati rada navedenog Radnog tima nijesu poznati javnosti.
