Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) je savjetodavno tijelo Savjeta Europe koje se bavi ustavnim pitanjima, izbornim pitanjima i uopšte djelovanjem demokratskih ustanova.
„Venecijanska komisija, na zahtjev crnogorskog parlamenta od 28. aprila ove godine, a zajedno sa OEBS/ODIHR priprema mišljenje o Prijedlogu novog zakona o izboru odbornika i poslanika“, objavila je VK prošle nedelje.
Prijedlog ovog izbornog zakona drugi put je u skupštinskoj proceduri, jer je krajem decembra prošle godine povučen zbog nepostojanja dvotrećinske većine za njegovo usvajanje.
Potpisalo ga je deset poslanika iz partija koje su članice vladajuće koalicije, među kojima nema Gencija Nimanbegua iz Force.
Nimanbegu nije bio potpisnik prijedloga izbornog zakona ni kada je predlagan prošli put, jer tada nije dobio podršku poslanika za svoj amandman kojim je tražio četiri garantovana mandata za Albance. Tekst zakona radio je Radni odbor 1 Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i dugog zakonodavstva. Da bi izborni zakon bio usvojen, vlast mora da obezbijedi podršku dvije trećine, odnosno 54 poslanika.
Poslanici vladajuće koalicije ponovo su prošle nedelje Skupštini procesuirali prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, predviđa puna profesionalizacija Državne izborne komisije i mijenja njen naziv u centralna izborna komisija, zatim profesionalizacija opštinskih izbornih komisija, te se omogućava individualna kandidatura na izborima.
Iz Demokratske Crne Gore protive se ovakvoj odluci, tvrdeći da DPS bez ikakve najave, tajno stavlja u proceduru jednostrano izrađen prijedlog zakona koji omogućava nastavak izborne krađe, u određenim segmentima i većem nivou nego prethodnih godina.
Predloženi zakon pripisuje stroge kriterijume za izbor članova izbornih komisija, koji će biti profesionalci. Time se, kako je naveo predlagač, zadovoljavaju pretpostavke nezavisnosti i profesionalnosti osoba odgovornih za sprovođenje izbora i eliminaciju eventualne partijske pripadnosti.
Centralna izborna komisija, prema prijedlogu, ima sedam članova, a mandat joj je pet godina, umjesto četiri kao što je sada slučaj. Ona bira opštinske izborne komisije na pet godina. Po sadašnjem rješenju, skupštine opština biraju opštinske izborne komisije na četiri godine.
Predloženo je da organi za sprovođenje izbora rade ako sjednici prisustvuje većina od ukupnog broja članova i odličuju većinom glasova ukupnog broja prisutnih. Time se postupa po preporuci 10 iz Izvještaja OEBS/ODIHR iz 2018. godine. Propisano je i da su članovi izbornih komisija dužni da glasaju, što je bila jedna od neformalnih preporuka ODIHR-a. Predviđena je i obaveza potpisivanja izjave o prihvatanju Etičkog kodeksa organa za sprovođenje izbora, čime se ispunjava preporuka 5 iz Izvještaja OEBS/ODIHR-a iz 2016. godine.
Prijedlogom se uvodi obaveza da na izbornoj listi bude 40 odsto žena, kao odgovor na dugogodišnje preporuke OEBS/ODIHR, u cilju rodne ravnopravnosti. Na izbornoj listi među svaka tri kandidata prema redosljedu na listi mora biti najmanje jedna žena. Prema predloženom zakonu, birački odbor čine predsjednik i četiri člana, a mogu biti imenovani, kao i njihovi zamjenici, samo ako su pohađali obuku za sprovođenje izbora, prošli testiranje i dobili sertifikat o uspješnom pohađanju obuke od centralne izborne komisije.
Prijedlogom izbornog zakona omogućeno je biračima da podrže jednu ili više izbornih lista. Predloženo je smanjenje broja potpisa za liste sa 0,8 na 0,3 odsto biračkog tijela. Za političke partije ili grupe birača koje predstavljaju manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu, izborna lista poslanika može biti utvrđena ako je svojim potpisom podrži najmanje 400 birača, odnosno za izbor odbornika ako je svojim potpisom podrži najmanje 100 birača.
Izborna lista poslanika koja predstavlja manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu sa učešćem u ukupnom stanovništvu Crne Gore do 2 odsto prema rezultatima posljednjeg popisa može biti utvrđena ako je potpisom podrži najmanje 100 birača.
U raspodjeli mandata propisano je da učestvuju izborne liste koje su dobile najmanje 3 odsto od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici, uz propisane izuzetke za izborne liste poslanika pripadnika određenog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice. Propisano je da se mandati koje je izborna lista dobila dodjeljuju kandidatima prema redosljedu na listi za izbor. U ovom dijelu zadržana su važeća rješenja.
Predlagač je naveo da je za sprovođenje ovoga zakona potrebno izdvojiti iz budžeta okvirno 500.000 eura.
