Venecijanska komisija danas počinje dvodnevno zasijedanje tokom kojeg će biti razmatrana dva zahtjeva Crne Gore koja se odnose na eventualno kršenje Ustava prilikom penzionisanja sutkinje Ustavnog suda i na Nacrt zakona o Vladi.
Prema dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, tokom prvog dana 143. plenarnog zasijedanja u onlajn formatu, članovi ovog tijela izjasniće se, prije svega, o nacrtu mišljenja o pitanjima predstavnika vlasti i opozicije povodom načina penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Mišljenje je nastalo na osnovu komentara članova VK Marte Kartabije (Italija), Majkla Frenda (Malta), kao i dvojice delegata koji su posjetili Crnu Goru Erika Holmojvika (Norveška) i eksperata Filipa Dimitrova (Bugarska).
Zahtjev za izjašnjavanje VK zvanično je 25. marta ove godine uputio crnogorski premijer Milojko Spajić, nakon višemjesečnih pregovora o smirivanju tenzija i prestanku blokade Skupštine od strane parlamentarne opozicije. Iako je prvobitno bilo dogovoreno da će vlast i opozicija uputiti jedno, zajedničko pitanje, na kraju su tekst dokumenta sačinjavali ministar pravde Bojan Božović u ime Vlade i Miloš Vukčević u ime parlamentarne opozicije.
Dan prije zasijedanja, posebna Potkomisija za ustavno pravosuđe i temeljna prava održaće svoj sastanak na kome će razmatrati nacrt budućeg dokumenta VK, te dati svoju konačnu ocjenu.
Drugo mišljenje očekuje se na Nacrt zakona o Vladi za koji je ministar javne uprave Maraš Dukaj 22. aprila zatražio dodatno mišljenje. I u ovom slučaju stoji preporuka da se za detalje konsultuju s predstavnikom Crne Gore. Mišljenje VK je sastavljeno na osnovu komentara individualnih članova Fransoe Senera i Vladimira Vardanjana, te bivšeg člana i stručnjaka Vorena Njumena.
Suprotne strane
Neposredno pred današnju sjednicu VK, vlast i opozicija i dalje imaju različite stavove o proceduri penzionisanja sutkinje Đuranović.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević tako smatra da će stav savjetodavnog tijela EK biti da je „nezakonito i neustavno prekinut mandat sutkinji Ustavnog suda“.
„Moje je uvjerenje od samog početka da će VK dati stav kako je Đuranović nezakonito i neustavno penzionisana, odnosno da je nezakonito i neustavno prekinut mandat sutkinji Ustavnog suda“, stakao je Zirojević za Pobjedu.
On smatra da mišljenje dato u non-pejperu Evropske komisije o napretku Crne Gore u poglavljima 23 i 24, koji je nedavno ozvaničen, na neki način „opredjeljuje i mišljenje VK“. Ipak, ne insistira na stavljanju jednakosti između te dvije ocjene ustavnosti razrješenja Đuranović.
„Niti je to obaveza, niti možemo o tome govoriti kao o činjenici – dok god ne dobijemo formalno mišljenje VK. Pogotovo imajući u vidu da su mišljenja ovog tijela, kao i problemi kojima se ono bavi i pitanja na koja daje odgovore, vrlo slojevita i kompleksna. Zbog toga nijesam siguran niti mogu tvrditi da će VK na tako direktan način tretirati ovo pitanje. Ipak, bih bio prilično iznenađen da ono što je formalno mišljenje VK bude drugačije u odnosu na ono što smo imali priliku da vidimo u non-pejperu“, istakao je Zirojević.
S druge strane, Jelena Božović iz Nove srpske demokratije, koja je i predsjedavajuća Ustavnog odbora, navodi kako iz vlasti „ne traže ništa izvanredno, već samo da ono što važi za sve druge, važi i za Đuranović“.
„Od VK očekujem da prepozna ono što građani Crne Gore već znaju: da su mnoge sudije i tužioci već otišli u penziju po osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) i da je, na taj način, trebalo da postupe i sudije Ustavnog suda. VK treba da potvrdi ono što je suština pravne države - da zakon mora da važi jednako za sve“, istakla je Božović za Pobjedu.
Takođe je skrenula pažnju na činjenicu da je Đuranović u vrijeme kada je bila predsjednica Ustavnog suda, učestvovala u odlučivanju o sopstvenom penzionisanju, što smatra primjerom „ozbiljnog sukoba interesa“.
„Takva praksa podriva povjerenje u institucije i šalje poruku da postoje privilegovani pojedinci iznad zakona. Sudije koje svojim djelovanjem derogiraju pravni poredak, ne mogu se pozivati na nezavisnost kao štit od odgovornosti“, rekla je ona.
Kako je dodala, nezavisnost se ne ogleda u pravu da se zakon krši, „već je obaveza da se on poštuje beskompromisno, i kada vam lično ne odgovara“.
„Skupština, kao predstavničko tijelo građana, ima pravo i dužnost da reaguje kada oni koji treba da čuvaju Ustav, sami prvi počnu da ga krše. Parlament zato ima i ustavnu i političku obavezu da prati rad svih institucija, pa i sudija, naročito kada postoji osnovana sumnja da su sami prekoračili zakon i Ustav“, zaključila je Božović za Pobjedu.
Kriza
Razlozi za traženje mišljenja posebnog tijela Evropskog savjeta datiraju iz sredine decembra, kada je Ustavni odbor donio zaključak kojim se penzioniše sutkinja Đuranović, a predsjednik parlamenta Andrija Mandić potvrdio usvajanje takve odluke. Opozicija nakon toga nije dopuštala održavanje sjednica, ističući da je ovakav potez „ustavni puč“, te da će pristati da se rad u plenumu vrati u normalu tek kada bude povučena sporna odluka koja je u suprotnosti s Ustavom.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler je od početka ove godine u više navrata pokušavao da riješi ovdašnju političko-ustavnu krizu organizovanjem susreta i posredovanjem u komunikaciji između predstavnika vlasti i opozicije, a kako Crna Gora ne bi potpuno zastala sa integracijama. On je 24. februara prvi put za isti sto pozvao predstavnike dvije političke strane, kako bi se što prije došlo do rješenja podjednako kvalitetnog za obje.
No, tek su 15. marta, premijer Spajić iz vladajućeg PES-a i opozicioni lideri Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) stavili svoje potpise na sporazum kojim su se obavezali da najkasnije za sedam dana zajednički podnesu zahtjev za mišljenje VK, a povodom sporne procedure konstatovanja prestanka mandata sutkinji Đuranović.
U zavisnosti od toga kada će zvanični dokument stići Spajiću u ruke, rok za realizaciju savjeta VK mogao bi biti već kraj juna. To takođe znači da će u istom roku biti nastavljen izbor za nove članove Ustavnog suda.
Država na pragu nove ustavne krize
Šest mjeseci nakon spornog zasijedanja Ustavnog odbora i odluke da sutkinja Dragana Đuranović više ne može da obavlja funkciju zbog starosnih ograničenja, Ustavni sud mogao bi ponovo da se nađe „u vanrednom stanju“.
Naime, sudija Budimir Šćepanović penzionisan je početkom juna (na osnovu drugog zakona) što je najvišu sudsku instancu ostavilo na četvoro, od sedam sudija. Nakon najavljenog penzionisanja Desanke Lopičić, Ustavni sud početkom jula mogao bi raditi sa samo troje sudija, što znači da ne bi imao kvorum za odlučivanje po bilo kojem osnovu. Ako bi parlamentarna većina našla valjani razlog, Crna Gora bi teoretski u tom trenutku mogla ući u period potpuno neustavnog djelovanja, gdje se otvaraju mogućnosti za manipulisanje svim mogućim političkim sredstvima.
