Cilj je da bude napravljen pojas drveća dug osam hiljada kilometara od Senegala do Džibutija.
Na taj način bila bi formirana prirodna šumska barijera koja bi spriječila dalji prodor pijeska ka jugu kontinenta.
No, do danas nije urađeno mnogo. Pod novozasađenim drvećem je svega četiri odsto planiranog pojasa, pri čemu se dobar dio sadnica – usljed visokih temperatura i hroničnog nedostatka padavina – osušio.
Procjenjuje se kako će uspostavljanje Velikog zelenog zida koštati još 43 milijarde dolara, pri čemu je gotovo izvjesno da on neće biti u potpunosti napravljen do 2030. godine, kako je to prvobitno planirano.
Ipak, malo optimizma pojavilo se ove godine, nakon što su donatori na samitu “One Planet” u Parizu obećali 19 milijardi dolara za program daljeg uspostavljanja Zida.
Njima se pridružio i jedan od najmoćnijih ljudi na svijetu Džef Bezos, koji je program nazvao izuzetnom inovacijom, ističući kako je spreman da ga pomogne iznosom od milijardu dolara.
Iz panafričke Agencije za Veliki zeleni zid zadovoljni su time, ali naglašavaju kako aktivnosti treba da teku brže nego do sada.
Kada Zid bude formiran u cjelosti, biće to najveća živa struktura na planeti. Osim zaustavljanja širenja Sahare, Veliki zeleni zid bitno bi uticao na siromaštvo i nestašicu hrane u pojedinim djelovima Afrike, jer bi se njime u život polako vratilo gotovo 100 miliona hektara opustjele zemlje.
Zeleni pojas bi pritom bio širok 15 kilometara, a prostirao bi se teritorijom 11 afričkih država.
