Svijet

Velika ruska raketa nekontrolisano pala na Zemlju nakon testnog lansiranja

Ruska raketa koja lansirana 27. decembra nekontrolisano je juče pala na Zemlju, tvrdi Američka svemirska komanda koja je pratila njeno spuštanje.

Velika ruska raketa nekontrolisano pala na Zemlju nakon testnog lansiranja Foto: Foto: Roskosmos
Klix.baIzvor

Riječ je o velikoj raketi Angara-A5 koja je lansirana iz svemirske luke Plesetsk u ruskoj regiji Arkhangelsk u ponedjeljak 27. decembra. Lansiranje je obavljeno u sklopu testiranja nove gornje faze rakete poznate kao Persei booster.

Većina dijelova rakete je sagorjela priliko povratka u atmosferu te predstavlja ekstremno mali rizik za ljude, no moguće je da neki veći komadi prouzrokuju štetu ako padnu na naseljana područja.

Američka svemirska komanda, koja je pratila raketu, uočila je ulazak rakete u atmosferu iznad Južnog Pacifika, ali je sada nemoguće utvrditi gdje su ostaci tačno pali.

Šef Ureda za svemirski otpad u Evropskoj svemirskoj agenciji, Holger Krag, rekao je da je dio ruske rakete padao brzinom od 7,5 kilometara u sekundi te da je ponovo ušao u atmosferu između 63 stepena sjeverno i južno od ekvatora. Iako je rizik da će otpad povrijediti ljude ili napraviti štetu veoma mali, on je ipak stvaran.

Američka svemirska agencija NASA je u maju prošle godine kritikovala Kinu zbog nepoštovanja "standarda odgovornosti" nakon što su dijelovi rakete korištene za lansiranje kineske svemirske stance pali u Indijski okean.

Vjeruje se da je dio ruske rakete manji te da je težak oko četiri tone bez goriva, dok je kineska Long March 5B raketa bila teška oko 20 tona.

Kinesla Long March raketa je ujedno i jedan od najvećih objekata koji su pali na Zemlju iz orbite, a nakon što se 2018. godine raspao kineski svemirski laboratorij iznad Pacifika te njegov dio pao u okean. Takođe, i 2020. godine je na Zemlju pala još jedna Long March 5B raketa.

Booster Persei je dug 10 metara, dok dužina Long March 5B rakete iznosi 32 metra. Iako je bio lakši, sadržavao je 16 tona goriva.

Rusi nijesu planirali povratak rakete na Zemlju, nego njen ostanak u orbiti.

Praksa namjernog povratka rakete u orbitu se koristi kako bi ona što više sagorjela u atmosferi, a njeni dijelovi pali na nenaseljeni prostor, odnosno u udaljeni dio Pacifika.

Svake godine u Zemljinu orbitu se na nekontrolisan način vraća između 100 i 200 tona svemirskog otpada. Dosad je pogođena samo jedna žena, a to je Lottie Williams iz Teksasa. Incident se dogodio 1997. godine, a ona je preživjela.

Portal Analitika