On je, kako je saopšteno iz Skupštine, u razgovoru sa islandskom koleginicom podsjetio da je Island prva država koja je priznala crnogorsku nezavisnost, 8.juna 2006. godine. „Sagovornici su ocijenili da se kompatibilnost država Islanda i Crne Gore ogleda i u održavanju plamena pregovaračkog procesa sa Evropske unije (EU), koji Island živi od 2010. godine, a Crna Gora sada ulazi u taj, veoma zahtjevan proces“, kaže se u saopštenju.
Krivokapić je kazao da je parlamentarna demokratija, kao osnova savremenih politickih sistema, u stalnom traganju za najboljim modelima koji će omogućiti adekvatnu poziciju parlamenata u državnoj vlasti. Sagovornici su se saglasili da su izazovi parlamenata sve veći sa globalnom tendencijom jačanja njihove uloge, i istakli da su u tom kontekstu na posebnom ispitu parlamenti malih država, jer su zadaci sve brojniji, resursi ograničeni, a očekivanja javnosti u stalnom porastu.
Krivokapić je u Rjekjaviku razgovarao i sa predsjednikom Islanda, Olafur Ragnar Grimsonom, sa kojim je razmijenio mišljenje o položaju malih zemalja u EU, ukupnoj političkoj situaciji, efektima ekonomske krize, spoljnopolitičkim prioritetima i daljim aktivnostima dvije zemlje na planu razmjene iskustava u procesu evropskih integracija.
On je ukazao na značaj dobijanja datuma pregovora o pristupanju i podsjetio da je ispunjavanje preporuka Evropske komisije državni prioritet. U razgovoru je ocijenjeno da poslije Hrvatske, Crna Gora može da bude dobar primjer koji će reafirmisati ukupnu politiku proširenja EU na Balkanu, čime i proces ostalih država regiona može biti u znatnoj mjeri olakšan. Krivokapić će se sjutra sastati sa premijerom Islanda, Johanom Sigurdardotir.
