Ljekari i dalje nijesu sasvim sigurni da li možemo dvaput da se zarazimo koronom jer je moguće da je nakon inficiranja bolest u tragovima ostala u našem tijelu, pa se iznova javila, ali nije isključeno i da se nakon korone razbolimo od virusa sa sličnim simptomima, pa pomislimo da je korona, pišu na sajtu Vašington post.
Ni testovi nijesu sasvim pouzdani, ali teško da mogu biti dvaput lažno pozitivni. Međutim, moguće je, kažu stručnjaci, da mrtvi ostaci virusa koji je protutnjao kroz naše tijelo prilikom drugog testiranja pokažu da smo opet zaraženi, a zapravo nijesmo. Nešto slično se desilo sa stotinama ljudi u Južnoj Koreji.
I dalje se ne zna kako virus tačno utiče na naše tijelo, kako naš imunosistem reaguje, koliko dugo ćemo nakon preležane bolesti biti otporni na virus. Ljekari se nadaju da će imunitet oporavljenih trajati makar do kraja drugog talasa koji očekuju na jesen, ako ne godinu dana koliko obično traje kod drugih sličnih virusa.
Danijel Grifin, infektolog sa Kolumbija univerziteta, kaže da je bilo slučajeva ponovnog zaražavanja i kod drugih virusnih infekcija poput malih boginja za koje se zna da se preleže jednom i da smo nakon toga bezbjedni do kraja života. Stoga se čini da ne treba mnogo brinuti o relativno malom broju onih koji kažu da su ponovo oboljeli ako već znamo da je u svijetu koronom do sada ukupno zaraženo preko 14,5 miliona ljudi.
“Veliko pitanje je da li će to biti samo izuzeci ili će se pokazati kao pravilo”, kaže doktor Grifin.
I stoga, stručnjaci se slažu da je ponovno zaražavanje u teoriji moguće, ali tvrde kako za to nema čvrstih dokaza.
Bolje ili gore
Nove studije pokazale su da antitijela, tj. zaštita od novog zaražavanja, poslije preležanog virusa ostaju samo dva do tri mjeseca. Međutim, ističe se i jedna studija sprovedena na Njujorčanima koji su preležali kovid sa umjerenom kliničkom slikom, a koja pokazuje da je broj antitijela kod njih bio prilično stabilan, čak se i blago povećao kako je vrijeme od bolesti prolazilo.
S druge strane, doktorka Ania Vajnberg kaže da inače kod respiratornih virusa važi pravilo da se antitijela zadrže neko vrijjeme u organizmu nakon što se oforme, a ne da spadnu poslije dvije, tri nedjelje.
“To bi bilo čudno. Obično im treba više vremena da opadnu”, kazala je ona.
Međutim, virusolozi i infektolozi kažu da se organizam, osim antitijelima koja su u fokusu, brani i drugim mehanizmima, poput B i T ćelija, vrsta bijelih krvnih zrnaca. I mada za sada i dalje nije sasvim jasno što je najbolje rješenje za koronu, naučnici kažu da nijesu svi pod rizikom da opet obole ako im broj antitijela u krvi opada.
“Čak i ako nemate mnogo antitijela, možete dobro da odgovorite na zarazu i sasječete je u startu jer imate ćelije koje su zapamtile bolest. Onda ako obolite drugi put, reagovaćete bolje, sa slabom ili srednjom kliničkom slikom”, kaže Majkl Nusencvig, šef laboratorije molekularne imunologije univerziteta Rokfeler.
Jasno je da se još uvijek ne zna što će sve pokazati analize o antitijelima, ali neki smatraju da je kao i sa nekim drugim bolestima, mnogo toga individualno i da neki ljudi poslije preležane bolesti mogu doživotno da budu zaštićeni, dok drugi vrlo brzo budu podložni ponovnoj zarazi.
“Voljeli bismo da svi koji su preležali kovid budu bezbjedni do kraja života, ali to najvjerovatnije nije moguće”, kazao je doktor Leri Lahsinger, iz Njujorškog centra za krv, ali je dodao i da je važnije od toga koji oblik bolesti imaju.
Kamran Kadkhoda, direktor imunopatologije sa Klinike Klivlend, kaže da je veliko pitanje što se dešava sa ljudima koji ponovo budu izloženi virusu.
“Ako se ispostavi da je zaštita kratkog vijeka jer antitijela opadaju, onda su maske i socijalna distanca još važniji, sve dok se ne pojavi vakcina.”
S druge strane, Entoni Fauči, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, kaže da kratkoročan imunitet nije nerješiv problem.
“Važno je koliko traju antitijela, ali bitan je taj prvi korak kad ih dobijete. Pronaći ćemo rješenje, a kada ga pronađemo, daćemo ga onima kojima treba”, kazao je o vakcini.
Robert Glater iz najvećeg medicinskog centra u državi Njujork kaže da masovna ponovna infekcija jeste moguća, ljudi će možda morati da se iznova i iznova vakcinišu, što će biti posebni izazovi.
“Možda ćemo se stalno suočavati sa sezonskim izbijanjima korone, pa će ljudi morati više puta da se vakcinišu tokom godine kako bi ojačali imunitet”, kazao je on.
Širom svijeta sve je više primjera koji navode na misao da je moguće zaraziti se dva puta.
Tako je jedna žena iz Pensilvanije koja je bila trudna u martu dobila koronu, onda je dva mjeseca bila dobro, ali potom joj je na porođaju bilo toliko loše da je morala na respirator. I tada je potvrđeno da opet ima infekciju.
U Klivlendu je jedan pacijent imao blage simptome u februaru, samo je izgubio čulo mirisa i ukusa, ali dva mjeseca kasnije morao je u bolnicu, gdje su ljekari konstatovali da je zaražen koronom.
Takođe, jedan čovjek iz Njujorka imao je koronu u martu, isto blaži oblik. Misleći da je nakon toga siguran, on je u junu njegovao sina koje se u međuvremenu zarazio, a onda dvije nedjelje kasnije primljen je u hitnu službu jer mu je bilo loše. Bio je pozitivan na koronu.
Međutim, poslije svega, naučnici kažu da nije lako potvrditi ponovno zaražavanje jer je prvo potrebno da se izdvoji genetski kod virusa u nečijem tijelu i da se nađu te dvije odvojene verzije, a problem je što to niko ne zna da uradi.
