Koordinisani napad počeo je oko 20. septembra, osakatio vladine informacijske platforme i izložio infrastrukturu Crne Gore visokom riziku, uključujući bankarski, vodovodni i elektroenergetski sistem, prenose brojne svjetske agencije ovu nesvakidašnju situaciju.
Stručnjaci su opisali ovaj napad kao ''dosad neviđen u svom intenzitetu i najduži u crnogorskoj istoriji''. Kako se dodaje u tekstu, Mjesecima unazad, otkako je Rusija krenula u okupatorski pohod, brojne članice NATO-a bile su na meti hakera, podsjeća VP.
Ministar odbrane Raško Konjević kazao je za Asošijeted Pres da je Vlada tražila savjete stručnjaka, uključujući tim FBI-evih istraživača. “Već 20-ak dana suočeni smo s ozbiljnim izazovima, a cijeli državni sistem, sistem državne uprave i sistem usluga građanima funkcioniše poprilično limitirano", saopštioje Konjević.
Rusija ima jak motiv
Crnogorska Agencija za nacionalnu bezbjednost okrivila je za napad isključivo Rusiju.
Kako piše Vašington Post, Rusija ima jak motiv za takav napad, "jer je Crna Gora, koju je smatrala snažnim saveznikom, ušla u NATO 2017. uprkos protivljenju Kremlja. Takođe se pridružila zapadnim sankcijama protiv Moskve zbog invazije na Ukrajinu, što je navelo Moskvu da Crnu Goru proglasi 'neprijateljskom državom' zajedno s nekoliko drugih zemalja koje su se pridružile embargu."
"Cybernapad dolazi usred očitog pokušaja Moskve da preko balkanskog saveznika Kremlja Srbije destabilizuje balkansku regiju koja je bila u ratu 1990-ih i tako barem djelimično skrene pažnju svijeta s rata u Ukrajini", piše u tekstu VP.
Trenutno Crnom Gorom, koja se odvojila od Srbije 2006, upravlja tehnička vlada koja je izgubila podršku parlamenta zbog mutnih poslova premijera Dritana Abazovića s uticajnom Srpskom pravoslavnom crkvom bez saglasnosti cijele koalicije koja je podržavala vladu, piše dalje u tekstu.
Kako je kazao politički analitičar Zlatko Vujović, u Ukrajini se vodi pravi rat sa bombama, a u Crnoj Gori se dešava nešto slično.
“Nema bombi, ali postoji velika napetost, veliki hibridni sukob u kojem su interesi Rusije i njenih i srpskih obavještajnih službi međusobno povezani.”
Ostale istočnoevropske države koje se smatraju neprijateljima Rusije takođe su se suočile sa sajber napadima, podsjećaju svjetske agencije.
