On je,na početku sastanka ministara vanjskih poslova Evropske unije, dodao da je Evropska komisija spremna da nastavi posao u pripremanju prve Međuvladine konferencije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom do kraja godine.
Na sastanku će se govoriti i o dijalogu Beograda i Prištine, ali i o situaciji na Zapadnom Balkanu uopšte, koja kako je rekao, nije posebno dobra.
Varhelji je rekao da Zapadni Balkan nije samo proširenje, već i pridruživanje zemalja regiona vanjskopolitičkim ciljevima EU.
"Moramo da nastavimo politiku proširenja koja je naš najjači alat i nadamo se da ćemo nakon izbora u Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji vidjeti napredak", kazao je Varhelji.
Naglasio je da je važna tema i Evropski investicioni plan, na čijoj implementaciji treba raditi što je prije moguće.
Visoki predstavnik za spoljnu politiku Žozep Borelj rekao je da u Bosni i Hercegovini postoje tendencije koje podrivaju jedinstvo zemlje i koče njen razvoj i put ka EU.
Ministri će na sastanku govoriti i o ekvivalenciji kovid sertifikata za Moldaviju, Gruziju i Srbiju, što će "građanima tih zemalja olakšati putovanja ali i omogućiti građanima Evrope da putuju".
Ministar vanjskih poslova Finske Peka Havisto kazao je da je Finska zabrinuta zbog vijesti koje dolaze iz BiH, posebno iz Republike Srpske.
"Situacija je napeta i Dejtonski mirovni sporazum mora da bude u potpunosti ispoštovan i to je vazno kako bi se smanjile tenzije u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini", ocijeno je Havisto.
Finska, dodaje, podržava proces pridruženja Albanije i Sjeverne Makedonije EU.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman ocijenio je da se situacija u regionu Zapadnog Balkana pogoršava, a podjele se produbljuju.
"Vidimo prijetnje demokratiji, integritetu. Politika proširenja ostaje ključ ali moramo da imamo jak politički pristup, to je jedini cilj da se napreduje", istakao je Grlić Radman.
To je, dodaje, posebno važno u slučaju Bosne i Hercegovine, a "rastući separatizam u toj zemlji produbljuje nestabilnost".
"Ključ za rješenje je puno poštovanje principa jednakosti tri konstitutivna naroda i izborne reforme. U tim oblastima nam je potreban napredak i to je pitanje hitnosti. Mi podržavamo izmjene izbornih reformi, koje su nepohodne", naglasio je Grlić Radman.
Zabrinuti su, kako je rekao, razvojem situacije u drugim zemljama Zapadnog Balkana.
"Teritorijalni integritet i demokratija moraju biti sačuvani, bilo kakvo miješanje bilo iznutra ili spolja nije prihvatljivo i akcije i izjave koji podsjećaju na devedesete moraju da prestanu", kategoričan je Grlić Radman.
Zaključuje da Hrvatska ima specifične predloge i očekuje da zajedno sa drugim zemljama članicama bude dio jačeg političkog pristupa u regionu.
