Vanredna sjednica Odbora direktora Elektroprivrede zakazana je za 14. avgust. Kako saznaje Pobjeda, na dnevnom redu su samo dvije tačke - smjena finansijskog direktora Mira Vračara i imenovanje Marije Šljivančanin za vršiteljku dužnosti direktora finansija.
Prema informacijama Pobjede, zahtjev za vanrednu sjednicu podnijeli su članovi Odbora direktora Mijuško Bajagić, dr Martin Ćalasan, mr Ivan Šaranović, Goran Šućur, Emir Strujić i Tahir Gjonbalaj. Tim tijelom predsjedava Milutin Đukanović.
Vračar je u upravljačku strukturu ušao kao član SNP-a. Dosadašnja karijera ga ne preporučuje za mjesto direktora finansija najjače crnogorske kompanije, a biografija Šljivančanin pokazuje da je daleko od punog pogotka za tako zahtjevnu poziciju.
Aktuelni menadžment doveo je do gubitka od 9,1 milion eura u prošloj godini. Za tri godine, koliko ovom grupom upravlja koalicija DF-Demokrate, u energetskom sektoru zapošljeno je čak 1.100 radnika, navodi se u analizi Ministarstva kapitalnih investicija koju je objavila Vlada.
Riječ je o devet kompanija EPCG, CEDIS, CGES, Zeta enerdži, EPCG solar, Rudnik uglja, Belen, COTEE i Montenegrobonus u kojima je bilo zapošljeno 3.353 radnika, a tri godine kasnije čak 4.407.
Uzroci
"Među uzroke pogoršanja rezultata poslovanja na nivou sektora spadaju slabosti u korporativnom upravljanju, koji se ogledaju u odsustvu postojanja jasnih kriterijuma za izbor odbora direktora društava, nedovoljnoj transparentnosti, nedovoljnoj odvojenosti vlasničke i upravljačke uloge u pojedinim društvima koje se reflektuje kroz direktno miješanje vlasnika u odluke menadžmenta društva čiji je osnivač, odnosno određene kvazifikalne aktivnosti", navodi se u analizi MKI.
Takav primjer su odluke Odbora direktora EPCG u 2021. kojima se direktno uticalo na umanjenje prihoda CEDIS-a i koje su doprinijele njegovom negativnom poslovnom rezultatu.
"Slabosti u korporativnom upravljanju su uticale na smanjenje prihoda i povećanje troškova poslovanja, posebno troškova zarada zbog značajnog rasta prosječnog broja zaposlenih u grupi EPCG za blizu 600 lica ili za oko 15 odsto u 2022. godini, ali i povećanja ukupnih obaveza", navodi se u dokumentu.
MKI navodi da je uspješnost poslovanja sektora dominantno uslovljena rezultatima poslovanja EPCG kao najvećeg društva u sektoru sa imovinom od preko 1,3 milijarde eura, odnosno poslovanjem Grupe, koju čine EPCG i sa njom povezana društva čiji je većinski vlasnik, a čije je poslovanje prikazano kroz konsolidovani finansijski izvještaj EPCG.
"Prema konsolidovanom finansijskom izvještaju EPCG za 2022. godinu, EPCG kao grupa je ostvarila gubitak od 9,1 milion eura u 2022. godini i nakon više godina, ušla u zonu negativnog poslovnog rezultata. To potvrđuju povrat na kapital (ROE) i povrat na imovinu (ROA) koji su, prema podacima iz konsolidovanog finansijskog izvještaja EPCG u 2022. godini bili negativni. Gubitak u poslovanju grupe EPCG rezultat je pogoršanja profitabilnosti EPCG kao matičnog društva i negativnog poslovnog rezultata CEDIS-a i EPCG – Solar gradnje d.o.o. kao društava čiji je osnivač EPCG", navodi se u analizi.
Negativno poslovanje
Konsolidovani finansijski izvještaj EPCG ukazuje i na pogoršanje likvidnosti i pojedinih pokazatelja solventnosti na nivou grupe EPCG.
"Kada se uzmu u obzir transakcije države prema EPCG u 2022. godini, jasno je da pogoršano poslovanje grupe stvara dodatne fiskalne rizike po državu. Pokazatelji likvidnosti su pogoršani u 2022. godini, kako u grupi EPCG, tako i na agregatnom nivou od devet analiziranih DP, jer je trend poslovanja sektora uslovljen poslovanjem grupe EPCG. Dodatni faktori koji su doveli do značajnog pada profitabilnosti u sektoru energetike su nepovoljna kretanja na međunarodnom tržištu, regulisana cijena električne energije, otežana naplata potraživanja i sl. Društvo koje je ostvarilo poboljšanje finansijskih performansi u 2022, uprkos brojnim izazovima je CGES, čiji su pokazatelji profitabilnosti i likvidnosti u posmatranom periodu 2019-2022. poboljšani, a i solventnost je blago povećana", navodi se u dokumentu.
Ukupna vrijednost imovine navedenih devet državnih preduzeća u oblasti energetike je u 2022. godini iznosila preko 2,2 milijarde eura ili oko 40 odsto BDP i oko 45 imovine svih državnih preduzeća u Crnoj Gori.
