Džinovska mašina za bušenje po imenu Sisi sjutra treba da zagrize u posljednji metar stijene koji stoji na putu stvaranja najdužeg tunela na svijetu.
Tunel vrijedan 10 milijardi dolara prolazi kroz masiv Gotard, duž puta za Italiju. Dio je većeg projekta o prebacivanju prevoza robe sa kamiona na železnice, pokrenutog prije svega strahovanjem da teški kamioni uništavaju alpski prejsaž.
Švajcarski birači, koji plaćaju preko 1.300 eura svaki za finansiranje projekta, odobrili su gradnju u seriji referenduma prije skoro dvije decenije, a čekaće još nekoliko godina prije nego što tunel bude gotov za željeznički saobraćaj. Opšte je uvjerenje da je novac dobro potrošen, mada će posle 23 godine rada novi tunel skratiti putovanje vozova između sjeverne Evrope i Italije za samo jedan sat.
Na referendumu 1994. godine pobijedio je prijedlog da se broj kamiona koji prelaze Alpe ograniči na 650.000 godišnje. Oko 1,2 milion kamiona sad grmi preko švajcarskih planina, ugrožava rijetko rastinje i životinje i pomaže eroziji koja je najveći neprijatelj Alpa.
Da bi zaštitili svoje planine, Švajcarci su odlučili da sprovedu plan star preko 60 godina umjesto da jednostavno zabrane stranim kamionima prolaz kroz zemlju.Kada 2017. godine bude otvoren za saobraćaj, tunel Gotar Baze će sa prvog mjesta najdužih na svijetu zamijeniti japanski tunel Seikan dug 53,6 kilometara i omogućiti da se milioni tona robe prevezu brzo kroz Alpe.
Dodatnih 14 milijardi dolara će biti potrošeno na niz kraćih tunela i željezničkih veza brzih pruga, što će omogućiti da vozovi velikih brzina iz Njemačke nastave kroz Švajcarsku ka Italiji vožnjom od 250 kilometara na sat.
Oko 13 miliona kubnih metara kamena izvađenih iz planine iskorišćeno je za obnovu alpskih jezera ugroženih vađenjem šljunka, a topla voda, koja teče duboko pod planinama i može da dostigne 50 stepeni Celzijusa, biće iskorišćena za uzgajališta riba.
