To je ocijenila Maja Nikolić, programska menadžerka Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).
"Tako javna retorika postaje zasićena ekskluzivizmom, etiketiranjem i govorom mržnje, čime se sužava prostor za racionalnu političku debatu, što u krajnjem slabi demokratski kapacitet društva. S druge strane, svaki pokušaj da se javni govor ‘normativizuje’ u argumentacionom kontekstu, doživljava se kao ‘policijski posao’, odnosno uskraćivanje slobode govora, što je takođe evidentno i u slučaju govora mržnje", kaže Nikolić.
Kao odgovor na ove probleme, UZOR predlaže set preporuka koje uključuju uvođenje normi dobre političke komunikacije, reformu zakonskih odredbi o govoru mržnje, jačanje medijske i argumentacione pismenosti kroz obrazovanje, razvoj mehanizama za rano prepoznavanje retoričke radikalizacije, te otvaranje prostora za konstruktivni dijalog među političkim akterima.
"Ovom analizom želimo da doprinesemo stvaranju političke i društvene kulture u kojoj neslaganje neće voditi neprijateljstvu i antagonizmu, već biti osnova za kvalitetniju i demokratskiju razmjenu ideja. Isto tako, svjesni smo da ne živimo na “slobodnom tržištu ideja”, već u polarizovanoj javnoj sferi podložnoj dezinformacijama- pa potenciranjem dobre argumentacije možemo izbjeći prizvuk ideološke ostrašćenosti", kaže ona.
Ove preporuke, prema njenim riječima, ne nude brza rješenja, ali predstavljaju održiv okvir za izgradnju, inkluzivnije i racionalnije javne scene u Crnoj Gori.
"Njihova implementacija zahtijeva političku volju, međusektorsku saradnju i dugoročnu institucionalnu podršku. Međutim, bez jasnog odgovora na izazove retoričke radikalizacije, Crna Gora ostaje izložena opasnostima dublje polarizacije, institucionalne erozije i narušavanja demokratskog dijaloga. A to nije put do UZOR(nog) društva", zaključuje Nikolić.
