Okončana rasprava: Većina za usvajanje rezolucije; DF, UCG, PCG pomirenje vide u kapitulaciji Ukrajine

Predstavnica predlagača, Draginja Vuksanović-Stanković kazala je da će rezolucija dobiti podršku koja je mnogo veća od broja 41.

''Iz više diskusija sam mogla da saznam da se pominje neka vrsta anti ruske histerije, anti sprskoj i anti pravoslavnog narativa što apsolutno nije tačno. Ovom rezolucijom jasno se osuđuje agresija Rusije na jednu suverenu državu. Mi nećemo dozvoliti da se stvara nikakav ruski svijet niti ''srpski svet''. Nego ćemo kao nezavisna i suverena država glasanjem jasno opredijeliti đe je put ove države'', kazala je ona.

Kako je dodala ovo nije rezolucija protiv Rusije i njenog naroda, već protiv čina agresije na Ukrajinu.

Poslanik Genci Nimanbegu kazao je da je ova tema trebala da bude ujedinjena sa jučerašnjom temom pristupa Švedske i Finske NATO-u.

''Juče nismo čuli toliko negativnih mišljenja na NATO. Danas čujemo jednu priču gdje je sve okrenuto kontra jednom savezu kojem i mi pripadamo. Podržavam napore da mi u ovom domu iskažemo stav oko agresije Rusije na Ukrajinu. Mislim da Cetinjani moraju biti ponosni na one sugrađane koji su redovno protestvovali protiv ovog rata. To je nešto što daje nadu da ima djelova društva koji javno govore. Odnos doma mi je jasan, ova rezolucija će dobiti veliku podršku ali takođe žalim što je vrijeme takvo da se opet vraćamo na istorijske priče koje se i dalje tumače jednostarano i pogrešno'', kazao je on.

Poslanik Marko Milačić kazao je da rezolucija predstavlja licemjerje jer su dešavanja iz 1999. godine agresija na suverenu državu.

''Ako je to bila agresija i ovo je agresija. Da ste ikada do sada govorili o žrtvama jednako možda bi i mogli da danas kažemo da je ovo agresija. Ko je kriv za ovo što se dešava u Ukrajini? Krivi ste vi, koji stojite iza rezolucije. Mi evo 20 godina živimo život u međunarodnim odnosima u kojima je dozvoljeno da se bombarduju i zauzimaju međunarodno priznate zemlje. Ko je uspostavio to pravilo, da li je Vladimir Putin? Ne, to su uspostavili oni koji zapravo stoje iza ove rezolucije'', kazao je on.

On je kazao da svako razuman će iskazati pijetet prema svakoj žrtvi svakog rata.

''I svako će se razuman moliti da prestane ovaj tragičan i braoubilački rat. Pitanje je ko je ovo započeo i ko je otvorio pandorinu kutiju zla. Prava Crna Gora će glasati protiv ovoga jer ne podržavamo dvostruke aršine'', kazao je Milačić.

Poslanica Kenana Strujić-Harbić smatra da za ovakve predloge ne treba diskusija.

''Međutim sudeći po situacijama nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta, mi smo konstantno u stanju dokazivanja vrijednosti koje baštine poštovanje teritoraijlnog suvereniteta, integriteta, nezavisnosti država, mira i poštovanja ljudskih prava. Zastrašujuće je da se danas na tlu Evrope u 21. vijeku agresijom sprječava međunarnodno priznata država da slobodno vodi spoljnu politiku i da bira kulturološki krug kojem će pripasti. To je nešto što mi ne smijemo gledati ćuteći'', kazala je ona.

Kako dodaje, potvrđuje se da se apsolutno ništa nije naučilo iz prethodnih ratova.

''Danas je prilika da svi dignemo glas u odbranu mira, slobode i demokratije. Prilika je da kao društvo koje je u veoma izazovnom vremenu, prepoznamo opasnosti retrogradnih ideologija koje vrebaju svaku slabost da posiju sjeme zla i stradanja'', kazala je Strujić-Harbić.

Ona je pokazala da se mora glasno reći ne zločinu protiv čovječnosti koji se dešava u Ukrajini.

Poslanik Andrija Nikoić kazao je da nema pobjedničke formule za izlaz iz ove situacije.

''Nema dobre strategije za Rusiju i njenu istorijsku reputaciju. Rusija je brutalno nasrnula na međuanrodni poredak ubijajući civile, napdajući nezavisnu i slobodnu državu. Ukrajina u moralnom smislu bori se za čistotu, za slobodu. Njena misija će svakako biti istorijski i civilizacijski superiornija. Dok god na čelu Rusije bude aktuelno rukovodstvo biće posmatrana kao prijetnja globalnom miru'', kazao je Nikolić.

Kako je dodao u Rusiji ne postoji demokratija, ne postoje NVO, kritički mediji, društvene mreže.

''Postoji jedna paralelna stvarnost koja se servira građanima Rusije koji logično donose sud kakav donose. Ona je velika zemlja sa grandioznom istorijom, velikom ulogom u Drugom svjetskom ratu, ali ovo što je urađeno u Ukrajini je osramotilo i Rusiju i slavnu Crvenu armiju'', kazao je Nikolić.

Kako je dodao, nije tajna da je Rusija putem crkve i svojih medija, godinama snažila svoje prisustvo u Crnoj Gori.

''Mi nismo još uvijek postigli punu, funkcionalnu i geopolitičku nezavisnost od ruskog imperijalizma prevashodno zahvaljujući ulozi SPC koja je ključna ispostava ruskog imeprijalizma. Veći uticaj crkve Srbije u Crnoj Gori znači veći uticaj Rusije u našoj državi. To znaju u Moskvi, EU, SAD, samo se neki od nas još uvijek prave da to ne znaju. To je situacija koja je konstatovana i u evropskom parlamentu'', kazao je Nikolić.

Zato je, kako dodaje, pod posebnim oprezom ovo što radi aktuelna državna struktura u pogledu snaženja uticaja SPC kroz potpisivanje ugovora.

''Kojom se žele dati prava koja SPC ne pripadaju. Niko nije protiv ugovora, ali taj ugovor mora biti u skladu sa Ustavom i u skladu sa istorijskim činjenicama'', kazao je Nikolić.

Poslanik Milan Knežević kazao je da svi podnosioci inicijative o osudi Rusije u svojim spavaćim sobama treba da drže sliku Vladimira Putina.

''Da vam nije bilo Rusije 2005. i 2006. Crna Gora nikada ne bi postala nezavisna i međunarodno priznata država. Zato vi ovim pamfletima osuđujete vaše lidere jer ste ruskim parama trasirali put ove države koja se pretvorila u društvo sa ograničenom odgovornošću pod nazivom Skaj'', kazao je Knežević.

On je kazao da je protiv sankcija Rusiji ne zato što je Rus nego zato što je Srbin.

''A vi viđite što ste uradili sa ovom autističnom spoljnom politikom. Niđe nikoga na plažama. Okrenite se vi Crnoj Gori. Imamo mi dovoljno naše muke da se češemo po cijeli dan a ne da osuđujete Rusiju jer je Draginji nam palo da bude predsjendički kandidat i malo joj je da kidiše na Vučića nego hoće i da uhapsi Vladimira Putina'', kazao je Knežević.

Poslanik Adnan Striković je kazao da teza da se Crna Gora utrkuje da prva usvoji rezoluciju nije tačna.

''To nije tačno to su uradile brojne države i red je na nas. Ovom rezolucijom moramo staviti do znanja čitavom svijetu đe je Crna Gora i na čijoj smo strani. Od više poslanika se čulo da je vlast u Kijevu nacistička i da je program denacifikacije Kijeva opravdan. Ja ću podsjetiti da valjda Jevreji u Kijevu bolje znaju da li Kijevom vladaju nacisti nego mi ovdje iz crnogorskog parlamenta, a tamošnji Jevreji su jasno kazali da vlast nije nacistička'', kazao je Striković.

Kako je dodao Rusija je na crnoj strani a Ukrajina je trenutno na bijeloj strani istorije.

''Govorimo da oni koji šalju pomoć Ukrajini čine zlo. Da li onda predsjendik Ukrajine želi loše svom narodu? Razumljivo je da kada su ove stvari postoje različite struje. Postojale su za vrijeme brojnih ratova. Meni samo nije jasno kako neko ko ima 100 godina nije naučio da na određenim raskrsnicama istorijskim zauzme pravu stranu. Kada su u pitanju politike DF-a i SDP-a jasno je da su suprostavljene i kada bi testirali volio bih da znam kojim državama su bliske ove dvije politike'', kazao je Striković.

Poslanik Predrag Sekulić smatra da se rezolucija mora usvojiti zbog crnogorske istorije i tradicije, jer to dugujemo našim precima.

On je dodao da je činjenica da je učinjena otvorena agresija Rusije u odnosu na Ukrajinu.

''Nemamo pravo da ćutimo jer to znači da u međuanrodnom pravu uvodimo zakon jačeg, a to nije dobro. Ovdje je bilo priče o velikim i malim narodima. Ja ne mislim da je Crna Gora mali narod. Nismo pitali koga imamo preko puta sebe kada smo ratovali sa otomanskom imperijom. Ima samo naroda koji rade i žive u skladu sa onim što je pitanje etike'', kazao je Sekulić.

On je dodao da agresija nije počela sa prvim ispaljenim metkom.

''Počeo je ranije sa pričom da Ukrajina nema pravo na svoju državnost, da su Ukrajinci isti narod kao Rusi. Sa prisvajanjem ukrajinske istorije, sa odnosnom moskovske patrijaršije prema ukrajinskoj crkvi. Žao mi je što imamo prilike da čujemo i neke nesrećne paralele u odnosima Rusije i Ukrajine i onog što je današnja Crna Gora'', kazao je Sekulić.

Poslanik Predrag Bošković kazao je da ono što Rusija radi u Ukrajini je najveći zločin koji se dešava nakon Drugog svjetskog rata.

''Pogotovo mi na ovim prostorima treba da budemo sa posebnim senzibilitetom kada su ove stvari u pitanju, jer smo prošli kroz jedan poseban pakao. To isto se dešava u Ukrajini. Jedna brutalna agresija na suverenu i nezavisnu državu i zadovoljstvo mi je što je Crna Gora stala uz stranu onih koji baštine savremene, evropske i civilizovane vrijednosti'', kazao je Bošković.

On je dodao da specijalna operacija ne može biti nešto što izaziva stradanje ogromnog broja civila.

Kako je dodao u prethodnih nekoliko mjeseci se primjer Ukrajine koristi kako bi se stanovništvo prepadalo, te da bi se došlo do zaključka da Crna Gora ne treba da postoji.

''Ono što se desilo 21. maja 2006. godine nije privremeno nego trajno rješenje. Što prije to shvate oni koji se i dan danas protive demokratskim ostvarenjima Crne Gore, prije će i ovoj državi biti bolje. Rezoluciju koju treba da usvoji crnogorski parlament je nešto što našu državu treba da svrsta u grupu onih zemalja koje zajedno žele da daju odgovor brutalnoj agresiji'', kazao je Bošković.

Poslanik Predrag Bulatović kazao je da se DF nada da će Crna Gora imati dovoljno pameti da izađe iz neizvjesnosti i novog svjetskog poretka.

''Koji neće biti zasnovan na hegemoniji SAD kao dežurnog policajca i fiktivnog novca nego na realnim odnosima. Nadam se da ćemo imati dovoljno pameti da se u tome snađemo. Mi danas nemamo dovoljno pameti već neodgovornost'', kazao je on.

Kako je dodao najveće moralno pitanje je kada neki državnik čija je zemlja napadnuta postane veleizdajnik.

''Rezolucija je štetna i cilj je da se prebrojavamo. Prebrojavanje jednako je podjelama, podjele jednake su mržnji, a mržnja je jednaka sukobima. Vu želite sukobe među nama. Ja vas pozivam na dijalog id a se pripremimo na post ratovski period u Ukrajini kako bi mi kao mali izašli na zelenu granu a ne posvađani. Ako želite svađu bićete odgovorni za to. DF ne odobrava nijednu agresiju niti teritorijalni integritet bilo koje države. O suverenitetu možemo da diskutujemo jer CG nije suverena nego podanička zemlja kao što je Ukrajina odavno podanička zemlja SAD. Ova rezolucija ne zaslužuje da bude podržana zbog namjera koje nisu poštene'', kazao je Bulatović.

Poslanica Nela Savković-Vukčević kazala je da Crna Gora, bolje nego neki drugi, razumije što znači kada se otima njena kultura i istorija, negira postojanje.

''Zato što u Crnoj Gori to radi ''srpski svet'' nastao kao imitacija i kopija ''ruskog sveta''. Nosioci te ideologije idu u Moskvu da se izvinjavaju što Crna Gora stavlja svoje interese ispred ruskih a njihova crkva vidi Crnu Goru kao malu Ukrajinu. Idu u Moskvu i neka idu, mi sotjimo na Cetinju jer znamo đe nam je mjesto'', kazala je ona.

Poslanik Ivan Mitorvić kazao je da je rat u Ukrajini izazvao i globalne poremećaje.

''Ovo je atak na ekomomski standard građna cijele Evrope. Ali to je manje važno od onog što se dešava građanima Ukrajine. Crna Gora se sticanjem svoje nezavisnosti odlučila kojim pravcem želi da ide. To je potvrdila i učlanjenjem u NATO i mi danas imamo samo jednu obavezu - da usvojimo rezoluciju i osudimo rusku agresiju na Ukrajinu'', kazao je Mitrović

Poslanik Jovan Vučurović poručio je da rezolucija ne promoviše mir.

''Valjda je najvažnije da apelujemo da se taj sukob završi. Imamo rezoluciju koja je plastičan primjer jednog jednostranog i huškačkog dokumenta koji ne sagledava sveobuhvatno što se dešava u Ukrajini. To je bezvrijedni pamfled koji je sa neke adrese nametnut Skupštini'', kazao je on.

On je dodao da se u Skupštini nikada nije osudila ''agresija'' NATO-a na Jugoslaviju.

''Vodje se neki uprtili u velike gaće pa osuđuju sukobe u drugim državama u svijetu. Maše se ovom rezolucijom a više se puta odbijalo da se na dnevni red stavi predlog o obrazovanju komisije za ispitivanje posljedica NATO bombardovanja. Sad bi ti, koji su odbijali takvu inicijativu i ostali nijemi na žrtve svog naroda, da raspravljaju o bijelom svijetu. Onaj koji nema snage i dostojanstva da osudi zločine nad svojim narodom taj ne može biti ozbiljan sagovornik'', kazao je Vučurović.

On je dodao da se plasira antiruska histerija.

''To je nelogično i nenormalno. Pozadina te histerije je da se preko nje plasira antisprski i antipravoslavni narativ u Crnoj Gori'', poručio je Vučurović.

Poslanica Vuksanović-Stanković kazala je da Crna Gora uvijek bila na strani slobode.

''I kada su se oslobađale balkanske zemlje, na Kritu, u španskom ratu, kada je trebalo ustati protiv fašizma i nacizma. Bilo je onih koji su podržavali agresore i nasljednici i jednih i drugih će se danas vidjeti đe su'', kazala je ona. Kako je dodala pozivala je poslanike da poprave rezoluciju na način što će amandmanski djelovati na nju.

Ona navodi da u Crnoj Gori samo jedni imaju mentora. ''To su kolege iz Demokratskog fronta a njihov mentor je samo jedan - Aleksandar Vučić'', ističe Vuksanović-Stanković.

Ona se osvrnula na optužbe da rezolucija nije usvojena rezolucija kada se desilo bombradovanje NATO-a. ''Ono što se desilo u Jugoslaviji je NATO intervencija kao odgovor na zločinačku politiku Slobodana Miloševića. NATO tada nije imao ikakvu intenciju da okupira bilo koju teritoriju. Ovo što se danas dešava u Ukrajini je agresija u kojoj se zvjerski ubijaju civili'', kazala je Vuksanović-Stanković.

Vuksanović-Stanković se osvrnula na tezu da Crna Gora ne treba prva da donese rezoluciju. ''Vazda su Crnogorci u istoriji bili prvi. Nas od fašizma nisu oslobađali ni Rusi ni Amerikanci. Mi smo prvi dizali ustanak u proobljenoj Evropi 1941. Nećemo sigurno bježati sa bojnog polja. Ođe pojedini kažu da su Srbi i sve govore Kosov je Srbija pa što sjede ođe, što ne odu da brane Kosovo'', kazala je Vuksanović-Stanković.

Ona je dodala da će u ratu pobijediti borci za slobodu.

''Neće sigurno ovi sa modernim slovima, ovim modernim svastikama, slovima Z'', kazala je ona.

Poslanik Ivan Brajović vujeren je da će za rezoluciju glasati mnogo više poslanika od onih koji su potpisali peticiju.

''Ona je izraz solidarnosti sa narodom Ukrajine. Već je šesti mjesec od kada je počeo sukob i on se najavljivao, mogao se očekivati ali dok nije započet svi su ipak željeli da ne vjeruju u realnost. Nažalost, danas se svakoga dana pred našim očima suočavamo sa ogromnim razaranjima. Zato je važno da osudimo agresiju Rusije na Ukrajinu. Uostalom, generalna skupština UN je još u martu usvojila rezoluciju kojom se najoštrije osuđuje agresija'', kazao je Brajović.

Poslanik Bošnjačke stranke, Suljo Mustafić, kazao je da će ta partija podržati rezoluciju.

''Riječ je o agresiji na suverenu državu protiv međunarodnom branu i na bazi je odbrane univerzalnih principa'', kazao je on.

Kako je dodao, rezolucija predstavlja odbranu humanizma i osuđuje divljaštvo i varvarstvo koje se sprovodi u Ukrajini.

''Naš utisak saosjećajnosti pojačava činjenica da scene koje gledamo u Ukrajini podsjećaju na scene koje smo gledali 90ih godina na prostorima Jugoslavije a posebno u vremenu agresije na BiH i Hrvatsku. Stradanje civila u Kijevu podsjeća na stradanje Sarajeva. Razaranje Mariupolja podsjeća na razaranje Vukovara a zločin koji se desio u Buči neodoljivo podsjeća na genocid koji se desio u Srebrenici'', kazao je on.

Kako je poručio, Skupština ne može uraditi više od ovoga.

''Ali i ovo je dovoljno, dići glas protiv agresije koja ubija civile, uništava materijalna dobra i trajno uništava Ukrajinu i doprinosi prenošenju tog konflikta moguće i na druga područja u okruženju'', kazao je Mustafić.

Poslanik Branko Radulović ubijeđen je da je motiv za podnošenje rezolucije njena politizacija.

''Da se prodube vještačke podjele. Djelimično ste uspjeli, dvoje se u toj Vladi na ovaj način ustoličilo. Degutantno je da mi prvi donosimo takvu rezoluciju'', kazao je on.

On je poručio da stoji iza amandmana koje je predložio poslanik Miodrag Lekić, te da će od njih zavisiti da li će se usvojiti rezolucija.

''Rezolucija neće odrediti ko je evropejac a ko nije. Među nama ima onih koji su bili kada je vrijeme bilo'', poručio je Radulović.

Poslanik Srđa Pavićević kazao je u Ukrajini nacionalizam bujao i rezultirao sukobima koji datiraju već duže vremena.

''Neki analitičari kažu da je Ukrajina bojno polje u kojem je kompilacija legitimnog straha Ruske Federacije po svoju bezbjednost a sa druge strane nelegitimne i agresivne metode za odbranu tog straha. Rat je krvav i sproveden između dva veoma bliska naroda. Ako danas u Evropi postoji ijedna država koja sa ovim ima iskustva to smo mi. Današnja sjednica i Rezolucija treba da bude povod i želja naša da uputimo apel da se iz ovog rata što prije mora izaći'', kazao je on.

Kako je poručio svi moraju biti ujedinjeni u stavu da krvorpoliće mora stati.

Šef kluba Demokratske Crne Gore, Boris Bogdanović kazao je da je obaveza i dužnost Crne Gore da opstane na evropskom putu.

''Imamo priliku i šansu da u EU živimo kao sav normalan svijet. Za nas EU nije bezgrešni svetionik, već mjesto gdje na najbolji način i u saradnji sa drugim evropskim narodima donosimo odluke u interesu Crne Gore'', kazao je Bogdanović.

Kako je dodao, onaj ko ne želi da uskladi svoju politiku sa politikom EU je protiv članstva Crne Gore.

''To je put nazadovanja i put vraćanja na staze nekog trodecenijskog slijepog i besciljnog puta. Naš cilj je pouzdan evropski i evroatlanski saveznik. Modernizacija i evropeizacija i oštar korak ka modernim i savreemnim demokratijama. Ovo je još jedna potvrda tog cilja'', kazao je Bogdanović.

Kako je dodao i našoj malenoj zemlji su velike sile uvodile sanckije.

''I Rusija i Amerike i ostali. Da li smo se ljutili? Ne. Prvo svoja zemlja i svoj narod pa sve ostalo. Mi nikada ne smijemo da postanemo krvavi kusur velikih sila. Zna se ko smo i šta smo i zna se koje je naše mjesto'', zaključio je Bogdanović.

Šef poslaničkog kluba SNP, Dragan Ivanović, kazao je da želi da vidi Crnu Goru u evropskoj zajednici.

''Mi znamo da je taj put trnovit i spremni smo da ka tom cilju ''progutamo neke stvari''. Rusi su intervenciju izveli pod izgovorom da se radi o denacifikaciji i demilitarizaciji teritorije Ukrajine. Gledajući šta se tamo dešava saosjećam se sa njima i u potpunosti podržavam sve one koji traže da se zaustavi sukob jer taj narod strada. Ne znam kako Rusi doživljavaju da strada i njihov narod a stradaju i djeca, žene, stari, mladi... Kada pogledate kako se ruši život u Ukrajini ne možete biti neutralni. Jedna nezavisna država se mora poštovati'', kazao je Ivanović.

Kako je dodao ne može podržati da se na slobodnoj teritoriji u 21. vijeku dešava ono što se dešava u Ukrajini.

''Ne vidim iskrenost NATO-a niti svih zapadnih zemalja da se zaustavi rat. Ova rezolucija koju treba da donesemo, neko reče nije od značaja. Možda nije za velike sile ali možda jeste za Crnu Goru, jer mi smo krenuli na jedan put koji je u jednom trenutku zastao i imali smo primjedbe od svih zvaničnika da Crna Gora koja je krenula prema Evropi je zastala na tom putu. Sada se gleda i pazi svaki detalj i to građani moraju da znaju'', kazao je on.

Poslanik Andrija Mandić kazao je da se u parlamentu želi napraviti dječija zamka.

''Što se tiče Demokratskog fronta mi nećemo podržati rezoluciju. Demokratski front je posljednji koji brani vrijednosti Crne Gore da sami donosimo odluke. Oni koji predlažu rezoluciju zaboravili su da su mogli da predlože slične rezolucije kada je napadnuta Jugoslavija i tako pošalju poruku da podržavaju međunarodno pravo i da su im svi isti. Nama je žao naroda Ukrajine i zalažemo se za teritorijalni integritet svake države. Ne smijemo zaboraviti da tom odlukom da Crna Gora uđe u NATO savez da su glavni promoteri potencirali činjenicu da male države nakon ulaska treba da odu u zavjetrinu. Otkud vama pravo da budete prvi na liniji NATO saveza u osudi nečega što nisu osudili drugi parlamenti'', kazao je Mandić.

Mandić je poručio da se rezolucijom bježi od kriminala i koripcije, kao i ključnih od problema. Mandić je poručio da svi znaju kako će se završiti rat i ko će biti pobjednik, te kakvo će biti resetovanje sila nakon toga.

''Vi i vaši savjetnici savjetujete Ukrajince da ginu do posljednjeg. Zašto vi dolivate ulje na vatru i da se raspiruju sukobi? Ima li neko dilemu da će Rusija da izgubi rat i da će ova rezolucija nešto da promijeni? Sprječavate da što prije dođe do mira u Ukrajini'', kazao je Mandić.

Mandić tvrdi da Crna Gora ne bi postojala kao država da je preko 100 godina nije podržavala Rusija.

''Imajte malo poštovanja prema onima koji su nam bili istorijski saveznici'', kazao je on.

Poslanik Demokratske partije socijalista, Danijel Živkoić, kazao je da ne vidi razlog zašto ne bi trebalo da se glasa o ovom aktu.

''Rezolucija nije političko već moralno i civilizacijsko pitanje odnosa prema agresoru. U ovom slučaju to je Ruska Federacija. Ono što se dešava u civilizovanom svijetu danas, jasan je primjer udara na evropske vrijednosti i evropsku demokratiju. Kada jednoj naciji i njenim građanima pokušate da oduzmete pravo na samoopredjeljenje i odabir svoje budućnosti i time pravdate svoju vojnu intervenciju i pokretanje vojne invazije onda to dovoljno govori o demokratiji koja je na snazi u Rusiji. To dovoljno govori o onima koji danas neće podržati ovu rezoluciju'', kazao je Živković.

Crna Gora je odabrala svoj put nakon 2006. godine.

''Danas u crnogorskom parlamentu imamo političke subjekte koji su potpuno suprostavljeni onome što je bio put Crne Gore tada i što je danas. Tada su politički subjekti, vođeni Demokratskim frontom, pokušali da spriječe članstvo Crne Gore u NATO savez. Da li se to poklapa sa imperijalističkim interesima Rusije ja ne znam, ali je definitivno bio njihov stav da se ne širi NATO savez na Balkanu'', kaza oje on.

Kako je dodao, sigurno je da je ruska agresija ujedinila Zapadnog sistema vrijednosti.

''Mora se jasno zauzeti stav oko onoga što se dešava u Ukrajini. Oni koji to ne urade ne mogu suštinski biti vezani za evropske vrijendosti. Svaki potez koji se povlači od određenih političkih subjekata bio je usmjeren na to da Crna Gora nestane kao ime i kao država. Problem je u tome što postoji dovoljno suverenističkih i građanskih snaga koje će braniti te vrijednosti. Ne vidim veliku razliku koji dolazi iz Rusije prema građanima Ukrajine od onoga koji se čuje iz susjednih država ka Crnoj Gori i našim građanima'', kazao je Živković.

Izvjestilac odbora, poslanik DF-a Slaven Radunović kazao je da rezolucija pokazuje kako se kompleksna tema tretira na površan i banalan način.

''Juče u razgovorima koji su prethodili pitao sam zašto je Crnoj Gori bilo neophodno da stavlja na dnevni red ovu rezoluciju kada u tom momentu nijedna država u Evropi to nije uradila. Ovdje nije važno odakle inicijativa dolazi već čemu služi i šta je njena svrha'', kazao je Radunović.

Radunović dodaje da aktuelizovanje teme nema ambiciju da istu pretrese iz svih uglova i da da doprinos evropskoj politici.

''Ovo je spoljni problem koji se koristi za unutrašnje probleme. To je očajnički pokušaj da se povuče linija podjele na evropske i antievropske stranke. DF-u je spočitavano da je pro-ruski politički subjekt a ja pozivam da kažete koji dio naše retorike ne odgovara vrijednostima zapadne demokratije? Da, mi kao svaka konzervativna stranka uvažavamo tradicionalne vrijednosti a dio naše tradicije su bliski odnosi sa Rusijom'', kazao je on.

Demokratski front se, kako tvrdi Radunović, više nego većina stranaka u Skupštini, zalaže za poštovanje teritorijalnog integriteta suverenih zemalja i osudu vojnih akcija koje nisu utemeljene geenralnom međunarodnom pravu.

''Pored poštovanja tih prava mi imamo za nas jedan super važan razlog, a to je očuvanje teritorijalnog integriteta Srbije. Ništa na sivjetu nije crno-bijelo osim dresovi Juventusa i Partizana. Ova deklaracija se crno-bijelo posmatra u svijetu a njega nije bilo kada je ova zemlja bombardovana'', kazao je on.

Poslanica SDP-a i predlagač rezolucije, Draginja Vuksanović-Stanković podsjetila je na tačke rezolucije.

Skupština Crne Gore najoštrije osuđuje vojni čin agresije Rusije na Ukrajinu. Skupština apeluje da se hitno zaustave vojna dejstva i akt agresije kojom se ugrožavaju životi miliona ljudi, podriva suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Skupština poziva organizaciju UN, OEBS, i druge relevantne organizacije da iskoriste sva moguća sredstva u cilju odvraćanja Rusije od daljeg nastavka agresije na teriotriji Ukrajine. Skupština poziva Vladu i sve društvene i političke subjekte da bezrezervno osude akt agresije čije posljedice mogu biti nesagledive po bezbjednost svijeta. Skupština iskazuje punu podršku do sada preduzetim mjerama na suzbijanju akta agresije. Skupština iskazuje najdublje saosjećanje sa narodom Ukrajine koji se suočava sa najvećim izazovima i patnjama od završetka Drugog svjetskog rata i poziva građane da iskažu solidarnost i pruže svaki mogući oblik humanitarne pomoći.

Ona je poručila da očekuje podršku veću od 41. poslanika.

''Ovim će se pokazati ko se stavlja na stranu agresora a ko na stranu Ukrajine'', kazala je ona.