Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv alkoholizma. Na globalnom nivou štetna upotreba alkohola jedan je od prioritetnih javnozdravstvenih izazova. Potrošnja alkohola po glavi stanovnika povećala se u gotovo svim zemljama svijeta, a posljedično se povećao i broj osoba koje pate od bolesti koje nastaju kao posljedica zloupotrebe alkohola.
Kad je riječ o crnogorskom društvu, alkohol je gotovo neizostavni dio brojnih društvenih i religijskih rituala i običaja. Pije se u raznim prilikama, pa čak i koristi kao „lijek”. Uz alkohol se i slavi i žali, pa se (pre)često ne prepozna granica kad ona „čašica-dvije“ pređe u zavisnost.
“Naše društvo jeste previše tolerantno na upotrebu alkohola, samim tim što stimuliše povećanu potrošnju alkoholnih pića kroz laku dostupnost i niske cijene. Tolerišu se i cjelonoćna okupljanja omladine - u kafićima, diskotekama, restoranima – kojoj naše društvo nije osmislilo, ni obezbijedilo adekvatno korišćenje slobodnog vremena”, kazali su iz Instituta za javno zdravlje za Portal Analitika.
Statistički podaci zabrinjavajući
Prema podacima iz 2019. godine koje je SZO objavila, Crna Gora je bila na 12. mjestu po količini konzumiranja alkohola po glavi stanovnika sa 12,24 litra. Muškarci češće piju od pripadnica ljepšeg pola, pa na njih otpada 19,51, a na žene 5,3 odsto.
“U našoj zemlji je, prema podacima Istraživanja o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore koje je sproveo IJZ 2017. godine, više od 60 odsto stanovnika uzrasta od 15 do 64 godine starosti barem jedanput u posljednjih 12 mjeseci konzumiralo alkoholno piće, bez značajne razlike među polovima”, kazali su nam iz IJZ.
Među mladim odraslim osobama, u uzrastu od 15 do 34 godine (65,2 odsto) je navelo da je pilo alkohol nekada u životu, dok je svaka druga osoba (54,2 odsto), konzumirala alkohol u prethodnih godinu dana.
Evropsko istraživanje o upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima u Crnoj Gori (ESPAD) koje je IJZ sproveo 2019. među šesnaestogodišnjacima pokazalo je da većina, čak 70 odsto ispitanika smatra da je alkohol u Crnoj Gori lako dostupan, uz jednaki udio dječaka i djevojčica.
“Najdostupnijim smatraju pivo, a odmah iza njega i vino. Oni uopšte ne shvataju opasnost korišćenja alkohola pa, kada je u pitanju percepcija rizika povezanog sa konzumacijom alkoholnih pića, svaki peti dječak i više nego svaka deseta djevojčica smatraju da ne nanose štetu ni sebi ni drugima ako svakog dana popiju po jedno ili dva pića”, kazali su iz IJZ za Portal Analitika.
Istraživanje je pokazalo i da se alkohol, najčešće, prvi put proba u porodičnom okruženju, jer je više od trećine učenika, 38 odsto, prijaviloupotrebu alkohola u dobi od 13 godina ili u mlađem uzrastu, a gotovo osam od deset i to 77 odsto učenika u Crnoj Gori konzumiralo je alkohol bar jednom do svoje 16. godine - 81 dječaka dječaka i 74 odsto djevojčica.
“Jedan od dvadeset učenika doživio je pijanstvo u ranoj dobi, 13 godina ili mlađi, dok se svaki četvrti učenik bar jednom napio do svoje 16. godine. Zato je važno raditi na jačanju uloge porodice i roditelja i njihovoj većoj uključenosti u život djeteta”, navode iz IJZ.
Opasni obrazac
„Binge drinking“ – ispijanje pet ili više pića u jednoj prilici, predstavlja, kako pojašnjavaju iz IJZ, indikator hazardne upotrebe alkohola, odnosno, ukazuje na opasni obrazac pijenja, kada osoba konzumira alkohol sa namjerom da se u što kraćem vremenskom roku opije, odnosno osjeti efekte alkohola na promjenu stanja svijesti.
Više od četvrtine učenika (28%) pilo je pet ili više pića u jednoj prilici u toku prethodnih mjesec dana što nam, kako kažu iz IJZ-a, ukazuje da je ekscesivno pijenje vrlo uobičajen način konzumacije alkohola među mladima. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da rizik od opijanja vikendom, konzumiranje pet pića zaredom u jednoj prilici skoro svakog vikenda, svaki peti učenik smatra nepostojećim ili „blagim“.
“Najčešći razlozi za konzumaciju alkohola kod mladih u Crnoj Gori su pozitivna socijalna očekivanja. Skoro svaki četvrti učenik (23%) smatra da su proslave i žurke bolje uz alkohol koji im pomaže da se bolje provedu i druženja sa prijateljima čini zabavnijim. Ovi podaci nam pokazuju da postoji znatno izražena potreba za implementacijom edukativnih i preventivnih programa o alkoholu kao najčešće korišćenoj legalnoj drogi mladih, ne samo u okviru obrazovnog sistema još od najranijih razreda, već i u okviru lokalnih zajednica, pa i šire”, kazali su nam iz IJZ.
Bolest zavisnosti
Alkoholizam spada u grupu bolesti zavisnosti. Iako je uvriježeno mišljenje da se radi o lošoj nuvici, ipak, to je ozbiljna bolest koju treba liječiti. Po broju oboljelih nalazi se na trećem mjestu, i to iza kardiovaskularnih bolesti i tumora.
“Alkoholizam se ubraja u grupu socijalno-psihijatrijskih poremećaja, jer pijenje alkoholnih pića izaziva brojne i teške posljedice po zdravlje pojedinca, njegove porodice i društva u širem smislu. To je bolest, koja zbog prekomjerne i dugotrajne upotrebe alkohola, dovodi do oštećenja svih organa, kao i biopsihosocijalnih karakteristika osobe”, ističu iz IJZ.
U sadašnjim uslovima savremenog kompleksnog liječenja, kako dodaju, to je izlječiva bolest.
“Metode liječenja i rehabilitacije alkoholičara mogle bi se podijeliti u tri grupe: medikamentozna terapija, psihoterapija i socioterapija. Medikamentozna terapija se, u savremenom liječenju, koristi samo kao dopunska metoda, sa težnjom da se što manje primjenjuje. Ljekovi se koriste samo u prvoj fazi liječenja da bi se izbjegle apstinencijalne tegobe”, objašnjavaju iz Instituta za javno zdravlje.
Psihoterapija, kako navode iz IJZ za Portal Analitika, otkriva i uklanja unutrašnje konflikte koje je alkoholičar rješavao pićem i uspostavlja psihosocijalnu ravnotežu alkoholičara.
“Socioterapija je nosilac sveobuhvatnosti u liječenju i rehabilitaciji alkoholičara, jer bez djelovanja na socijalnu sredinu iz koje osoba dolazi, liječenje ne može dati veće rezultate. Oporavak alkoholičara počinje kada se završi bolničko liječenje i proces je koji traje cijeli život”, kazali su nam iz IJZ.
U skladu sa preporukama, liječenje alkoholičara odvija se na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore, kao i u Specijalnoj bolnici za psihijatriju "Dobrota".
