Ta institucija danas je ocijenila da je ranija odluka o neradnoj nedjelji bila neustavna iz više razloga.
Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom.
"Ocijenjeno je i da je prekršen ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno", navedeno je iz Ustavnog suda.
Ustavom su, kako se dodaje, precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
"Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika - kao što su apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace i drugi - dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu. Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu", smatraju u Ustavnom sudu.
Oni su utvrdili i da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
"Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci", navode oni.
Zabrana rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaće na snazi do objave današnje odluke Ustavnog suda u Službenom listu, a kada se to dogodi, javnost će biti blagovremeno obaviještena.
