Prije dvije godine, tačnije 1. avgusta 2019, Unija poslodavaca je Ustavnom sudu podnijela Inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini. Kako se radi o problematici koja ima atribut značaja od šireg javnog interesa, UPCG je u međuvremenu Ustavnom sudu dostavila i četiri urgencije, ali ni to nije donijelo nikakav pomak jer se na odluku suda još uvijek čeka, istakao je u razgovoru za Portal Analitika predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Predrag Mitrović.
Članom 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini propisano je da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane praznika. Mitrović očekuje da će na ovo pitanje uskoro biti stavljena tačka, odnosno da će Ustavni sud konačno donijeti odluku kojom će sporni član Zakona o unutrašnjoj trgovini biti stavljen van snage.
– U Crnoj Gori je 2019. donijeta neustavna norma kojom je selektivno, samo određenoj grani i čak samo određenim subjektima u okviru te grane, propisano ograničenje prava na privređivanje. Time se oni koji posluju u sektoru trgovine tretiraju neravnopravno, anulirani su principi slobode privređivanja, narušeni dobri poslovni običaji i obesmišljeni postulati fer tržišne utakmice. Koliko je to uzelo maha potvrđuje apsurdna situacija kojoj svjedočimo na nekim benzinskim pumpama koje su od stupanja na snagu ovog zakona postali objekti u kojima se prodaju hljeb i peciva, mlijeko, ulje, jaja i drugi prehrambeni artikli koje smo do juče kupovali isključivo u samoposlugama. Takva praksa evidentna je i u mesarama lociranim u gradskim tržnicama, uz jednu razliku - iako te mesare prodaju iste artikle kao i trgovine, zakonodavac im nije uveo zabranu rada nedjeljom – naglašava naš sagovornik.
Mitrović je podvukao da se “oporavak privrede i ekonomski napredak ne mogu postići ako ne eliminišemo sporne zakonske odredbe zbog kojih preduzeća ne mogu da privređuju, a zaposleni da rade i ostvaruju veću zaradu”.
ANALITIKA: Kako komentarišete predlog Ministarstva ekonomskog razvoja da se samo preduzetnicima i mikro preduzećima dozvoli rad nedjeljom u toku ljetnje turističke sezone 2021. godine i zimske turističke sezone 2021/2022. godine?
MITROVIĆ: Predlog Ministarstva ekonomskog razvoja bio je svojevrsna “mjera kompromisa” po pitanju neradne nedjelje, ponuđena s namjerom postizanja dogovora socijalnih partnera tj. Vlade, sindikata i Unije poslodavaca Crne Gore o rješenju koje bi bilo najbolje za sve tri strane.
Podsjetiću, UPCG je prethodno, u više navrata, ukazivala na činjenicu da su udar i razorne posljedice COVID-19 krize u Crnoj Gori osjetila sva preduzeća, bez obzira na njihovu veličinu, ali nismo naišli na razumijevanje od strane ministarstva i sindikata koji su kategorično odbili sve naše predloge. Zato ovakav kompromis, dat u vidu predloga da se makar preduzetnicima i mikro preduzećima omogući oporavak, nije naišao na razumijevanje i podršku UPCG i biznis zajednice.
Kao što znate, naš Odbor za trgovinu odjećom i obućom suprostavio se pokušaju dijeljenja trgovačkog sektora prema broju lica koje privredni subjekt zapošljava i ocijenio da se time legalizuje gruba diskriminacija koja je po svom pojavnom obliku gora od one uvedene spornim članom 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini. Prethodno, na sastanku koji smo u junu održali sa predstavnicima malih, srednjih i velikih kompanija iz sektora trgovine, zaključeno je da rad nedjeljom u toku ljetnje i zimske turističke sezone mora biti omogućen za sve privredne subjekte iz sektora trgovine (preduzetnike, mikro, mala, srednja i velika preduzeća), i to u toku jedne smjene (osmočasovno radno vrijeme), uz 100% uvećanu dnevnicu zaposlenima za rad nedjeljom i nedjeljni odmor (kako je propisano Zakonom o radu), te uz pojačane inspekcijske kontrole nad radom poslodavca nedjeljom.
Međutim, zbog manjka razumijevanja za argumentovane navode i ponuđena rješenja, kao i tvrdog stava sindikata u odnosu na pitanje neradne nedjelje, izgubljeno je dragocjeno vrijeme i ispuštena prilika da se ljetnja turistička sezona valorizuje u punom sjaju i ostvare još bolji efekti u poslovanju preduzeća iz djelatnosti trgovine. Iako zvanični podaci nadležnih institucija o broju turista i popunjenosti turističkih kapaciteta konstantno ukazuju da će plan Vlade biti premašen, iz ovog dijela privrede svakodnevno stižu ocjene da je promet u sektoru trgovine, baš kao i budžetski priliv države po tom osnovu, mogao biti znatno bolji.
Zato je krajnje vrijeme da se ovo pitanje ponovo stavi na dnevni red kako inertnost u njegovom regulisanju ne bi ugrozila i mogući učinak zimske turističke sezone 2022. godine. A do tada, vjerujem da smo svi naučili važnu lekciju o tome da se oporavak privrede i ekonomski napredak ne mogu postići ako ne eliminišemo sporne zakonske odredbe zbog kojih preduzeća ne mogu da privređuju, a zaposleni da rade i ostvaruju veću zaradu.
ANALITIKA: Kako komentarišete što se Ustavni sud dvije godine ne izjašnjava o Vašoj inicijativi za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane praznika?
MITROVIĆ: Prije dvije godine, tačnije 1. avgusta 2019, Unija poslodavaca je Ustavnom sudu podnijela Inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini. Kako se radi o problematici koja ima atribut značaja od šireg javnog interesa, Unija je u međuvremenu Ustavnom sudu dostavila i četiri urgencije, ali ni to nije donijelo nikakav pomak jer se na odluku suda još uvijek čeka.
Činjenica da je Crna Gora snažno okrenuta procesu EU integracija obavezuje je da ima regulativu koja je usklađena sa najvišim domaćim pravnim aktima i harmonizovana sa EU zakonodavstvom. Međutim, čini se da to nije ispoštovano u slučaju Zakona o unutrašnjoj trgovini koji se u spornom članu 35a bavi regulacijom odnosa na relaciji poslodavac – zaposleni, što je neshvatljivo i potpuno pogrešno, posebno ako znamo da je uloga ovog zakona sasvim drugačija jer se njime reguliše unutrašnja trgovina u Crnoj Gori.
U najkraćem, to znači da je u našoj zemlji 2019. godine donijeta neustavna norma kojom je selektivno, samo određenoj grani i čak samo određenim subjektima u okviru te grane, propisano ograničenje prava na privređivanje. Time su oni koji posluju u sektoru trgovine stavljeni u potpuno neravnopravan tretman, anulirani su principi slobode privređivanja, narušeni dobri poslovni običaji i obesmišljeni postulati fer tržišne utakmice.
A koliko je to uzelo maha potvrđuje i apsurdna situacija kojoj svakodnevno svjedočimo na nekim benzinskim pumpama koje su od stupanja na snagu ovog zakona postali objekti u kojima se, uz gorivo, prodaju hljeb i peciva, mlijeko, ulje, jaja i brojni drugi prehrambeni artikli koje smo do juče kupovali isključivo u samoposlugama. Takva praksa evidentna je i u mesarama lociranim na prostoru gradskih tržnica, uz jednu razliku – iako te mesare prodaju iste artikle kao i trgovine, zakonodavac im nije uveo zabranu rada nedjeljom.
Nadam se da će na ovo pitanje uskoro biti stavljena tačka, odnosno da će Ustavni sud konačno donijeti odluku kojom će sporni član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini biti stavljen van snage.
ANALITIKA: U kom pravcu treba reformisati program ekonomskog državljanstva i da li su ispunjena očekivanja po osnovu njegove realizacije u prethodnom periodu?
MITROVIĆ: UPCG se ovim povodom nedavno oglasila i pozdravila inicijativu Vlade po pitanju najavljenih izmjena programa ekonomskog državljanstva, uz napomenu da prethodno treba uraditi detaljnu analizu i po pitanju stanja i efekata koji su nastali realizacijom ovog programa. Što se daljih reformi tiče, od nadležnih očekujemo da se u procesu koji slijedi postavi jasno definisan okvir nadležnosti, da se preciziraju odgovornosti, ali i rokovi i procedure, kao i kaznene odredbe za eventualne propuste u postupanjima.
Iako su crnogorski mediji nedavno objavili određene podatke o broju dozvola dodijeljenih ove i prethodnih godina, ja ću kalkulacije i provjere te vrste prepustiti nadležnima – onima od kojih se i očekuje da reforme i dalji razvoj programa ekonomskog državljanstva vode uz uvažavanje principa javnosti i transparentnosti, a u duhu potreba i strateških opredjeljenja ekonomskog razvoja Crne Gore.
U UPCG cijenimo da je ovaj program veoma značajan s aspekta privlačenja direktnih stranih investicija, te kao takav nosi brojne ekonomske i finansijske benefite koji u prethodnom periodu, nažalost, nisu ispunjeni u očekivanoj mjeri. Zato ga treba bolje definisati i to u prvom redu s ciljem zaštite interesa naše države, a zatim i interesa potencijalnog investitora. To znači da investitor mora imati dobar uvid u procjenu isplativosti planiranih ulaganja, dok je zadatak i dužnost države da postupak provjere pouzdanosti investitora koji je zainteresovan za sticanje ekonomskog državljanstva organizuje na visokom nivou, uz propisane procedure, kako kasnija saradnja ne bi trpjela ni nosila bilo kakvu sumnju u opravdanost donijete odluke.
ANALITIKA: Da li, kao predsjednik Socijalnog savjeta, cijenite da bi država trebalo da preduzme mjere u cilju smanjenja akciza na promet goriva? Da li je, u vrijeme ekonomske i zdravstvene krize, neophodan jači socijalni dijalog i snažno partnerstvo privatnog i javnog sektora?
MITROVIĆ: I u redovnim okolnostima, a naročito u stanju ekonomske krize poput ove izazvane COVID-19 pandemijom, uloga Socijalnog savjeta Crne Gore posebno je naglašena. Iako smo prošle godine svjedočili manjku socijalnog dijaloga te činjenici da su socijalni partneri (SSCG i USSCG, UPCG) često bili isključeni iz tripartitnih pregovora, a time i važnih odluka koje je Vlada samostalno donosila, takva se praksa više ne smije ponavljati. Socijalni savjet mora odgovoriti ciljevima zbog kojih je osnovan i u skladu s datim nadležnostima da se bavi svim ekonomskim i socijalnim pitanjima koja su od interesa za zaposlene i za privredu.
To znači da će u svom daljem radu, kroz partnersko učešće svih njegovih konstituenata – predstavnika Vlade, sindikata (SSCG i USSCG) i poslodavaca (UPCG), Savjet insistirati na dijalogu koji treba da rezultira postizanjem dogovora i usvajanjem preporuka koje sadrže objektivna i primjenjiva rješenja. U ovim izuzetno teškim okolnostima kojima svi danas svjedočimo, Socijalni savjet mora biti tijelo koje je uticajno, koje podržava partnerstvo i punu saradnju javnog i privatnog sektora, a svojim djelovanjem vodi oporavku privrede i daljem ekonomsko-socijalnom razvoju cijelog društva.
Oporavak privrede i ekonomski napredak ne mogu postići ako ne eliminišemo sporne zakonske odredbe zbog kojih preduzeća ne mogu da privređuju, a zaposleni da rade i ostvaruju veću zaradu
Što se aktuelnog rasta cijena tiče, podsjetiću da sam i u mom ranijem javnom obraćanju istakao da država treba da razmotri mogućnost smanjenja svog učešća u formiranju cijene goriva, odnosno da interveniše tako što će preduzeti mjere na planu smanjenja akcize na promet goriva. Povećanje cijene u aktuelnoj situaciji predstavlja potez koji vodi daljem rastu cijena brojnih drugih proizvoda i usluga, a posebno onih za kojima postoji tzv. "nužna tražnja", tako da je nesporno da je isti neopravdan, da doprinosi pogoršanju standarda građana i dodatno usporava proces oporavka privrede.
Poznato je da efekti povećanja cijene bilo kog energenta, a posebno goriva, proizvode rast ostalih cijena i to često u procentu koji je veći i od samog stepena povećanja cijene goriva. U konkretnom slučaju, procjene pokazuju da u strukturi cijene goriva dio koji država ubira čini oko 60 odsto (preko raznih taksi, poreza i naknada), što je u ovom ekonomskom trenutku apsolutno nedopustivo. Zato pozivam nadležne da u što kraćem roku preispitaju ovu odluku i iznađu rješenje koje je adekvatno i ne vodi daljim potresima po privredu i građane.
ANALITIKA: Kako, kao nekadašnji ambasador Crne Gore, ocjenjujete koncept ekonomske diplomatije?
MITROVIĆ: Iako sam ekonomskoj diplomatiji posebno bio posvećen tokom obavljanja dužnosti ambasadora Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji, vrlo dobro znam da su za ukupne procese jačanja konkurentnosti i ekonomskog razvoja naše države posebno važni mehanizmi podrške koji se nalaze u rukama krovnih biznis udruženja, a to je u slučaju Crne Gore upravo Unija poslodavaca čiji sam predsjednik.
Saradnja koju UPCG ima sa Ministarstvom vanjskih poslova (MVP) je veoma kvalitetna, tako da očekujem da će i aktivnosti na kojima trenutno sarađujemo uskoro potvrditi takvu našu ocjenu. Već danas mogu kazati da za pitanja o kojima smo sa ministrom Đorđem Radulovićem krajem maja dogovorili određene zajedničke akcije već bilježimo konkretne rezultate, od kojih se jedna odnosi i na ekonomsku diplomatiju u oblasti turizma.
Tako je predstavnica MVP-a bila članica Komisije formirane za potrebe nagradnog konkursa koji je UPCG raspisala u okviru naše kampanje za izgradnju imidža Crne Gore kao sigurne turističke destinacije. Time smo, istovremeno, dali i doprinos očuvanju javnog zdravlja i promociji vakcinacije, a sve putem namjenskog bedža za turističke poslenike kojim se poručuje da su lica koja ga nose vakcinisana tj. COVID-19 bezbjedna.
S druge strane, na sastanku sa Alesandrom Đanantijem, počasnim konzulom Crne Gore u Toskani, UPCG je dogovorila pokretanje inicijative za uspostavljanje avionske linije između Crne Gore i ove italijanske regije, o čemu su obaviješteni resorna ministarstva, a zatim i izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Goran Jandreoski, koji je potvrdio saradnju i doprinos procesima uspostavljanja tog novog vazdušnog mosta između Crne Gore i Italije. Aktivnosti teku po planu, tako da očekujem da ću uskoro moći da sopštim i nove detalje po navedenom. U međuvremenu, UPCG radi na pripremi dogovorene posjete delegacije Crne Gore regiji Toskana, što će ujedno biti i prilika da započnemo privrednu saradnju u oblasti proizvodnje i plasmana vina, maslinovog ulja i hrane.
Sve navedeno predstavlja tek manji dio napora koje UPCG ulaže u pitanja iz domena ekonomske diplomatije. Svjesni smo da je ona izuzetno važna za razvoj i pozicioniranost Crne Gore, što znači da zahtijeva saradnju i sinhronizovano djelovanje institucija i predstavnika privrede, što je i jedini put za uspjeh u aktivnostima promocije zemlje i našeg izvoza, privlačenja stranih investicija, kao i buduća ulaganja u razvojne potencijale različitih sektora privrede.
