Inicijative koje se odnose na pomenuti sporazum podnijeli su budvanski nezavisni odbornik Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
Pozivu da učestvuju na raspravi nijesu se odazvali iz Skupštine, dok su stručna lica i ostali predstavnici zainteresovanih strana stigli u Ustavni sud.
"Podnijete inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju ovog Sporazuma, sublimirale su različita pitanja iz oblasti ustavnog, međunarodnog privatnog, međunarodnog javnog i stvarnog prava i opredijelile Ustavni sud da pozove stručna lica iz ovih oblasti kako bi pružili relevantne odgovore. Vjerujem da ćemo od svih učesnika u ovom ustavnosudskom postupku, a naročito stručnih lica, čuti agumente isključivo kroz prizmu ustavnog prava i međunarodnopravnih standarda", kazala je predsjednica US Snežana Armenko.
Zenović: Ovdje smo da zaštitimo Ustav; Janjušević: U pitanju je i ekološka država
Obrazlažući inicijativu, Zenović je kazao kako je njegova namjera bila da se zaštiti Ustav.
"Ovim Sporazumom derogirani su brojni zakoni, pa i odredbe Ustava. Uspostavlja se opasna praksa, koja može stvoriti velike probleme za Crnu Goru. Primjer je to da će strani entiteti moći da stiču pravo svojine u Crnoj Gori, što je direktno kršenje zakona", smatra on.
Paradoksalno je, dodao je, da Zakonodavni odbor Skupštine ima veća ovlašćenja nego Ustavni sud.
Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica naglasila je kako nije riječ samo o ustavnosti Sporazuma, već i o ekološkoj državi Crnoj Gori.
"Problematična je odredba da Crna Gora ima pravo da sa entitetom priprema planska dokumenta. Tumačeći usko ovu odredbu, to znači da entitet zajedno sa Vladom može derogirati zaštićena područja unutar Crne Gore", ocjenjuje Janjušević.
Adžović: Za podnosioce sporno samo pitanje skupštinske većine
Ministarka javne uprave Majda Adžović kazala je kako iz inicijativa proizilazi da je za oba podnosioca "sporno samo pitanje skupštinske većine".
"Konkretno, u Zenovićevoj inicijativi se navodi da se ona odnosi na ocjenu ustavnosti postupka usvajanja zakona, pri čemu se problematizuje to što ga je trebalo donijeti dvotrećinskom većinom. U inicijativi CZIP se naglašava da Ustavni sud nema ovlašćenje da li se sadržina ratifikovanog međunarodnog ugovora saglasna sa Ustavom, dalje navodeći da se predmetni zakon može osporavati samo sa aspekta procedure donošenja", dodala je ona.
Adžović ističe kako Sporazum ne sadrži niti jednu odredbu koja uređuje imovinska prava stranaca u Crnoj Gori.
Đurić: Ustavni sud može kontrolisati ustavnost međunarodnih ugovora
Profesor ustavnog prava iz Beograda Vladimir Đurić naglasio je kako je ključno pitanje da li Ustavni sud može da kontroliše ustavnost međunarodnih ugovora.
"Sadržina sporazuma opredjeljuje većinu kojom on mora biti potvrđen. To je pravni poredak Crne Gore želio da obezbijedi", kazao je on.
S obzirom na to da je međunarodni ugovor u Crnoj Gori dio unutrašnjeg pravnog poretka, dodao je Đurić, jasno je da su domaći organi ti koji mogu ocijeniti da li je međunarodni ugovor neposredno primjenjiv.
"Međunarodni ugovori su slabije pravne snage od Ustava. To pitanje mora biti sagledano sa stanovišta formalne i materijalne ustavnosti. Zato što je Ustav najviša vrijednost, on mora biti pod kontrolom Ustavnog suda. Nemoguće je da postoji dio unutrašnjeg pravnog poretka koji je izuzet iz kontrole ustavnosti", naglasio je on.
Kako je on rekao, u ovom slučaju Ustavni sud je ovlašćen i nužno bi bilo da se izvrši kontrola ustavnosti.
"Mislim da odredbe sporazuma nijesu u interesu Crne Gore"
Đurić je potom naveo i jedan primjer.
"Na primjer, kada bi strani entitet tražio formiranje vještačkog ostrva kod Budve, znate li koliko bi ono moglo da bude? Znate li da bi Vlada morala da izvrši sve infrastrukturne radove - od nasipa zemljišta do ostalih radova koji omogućavaju gradnju nekog kompleksa za stanovanje na tom ostrvu. Kome bi to ostrvo pripalo? Na šta bi, bez upotrebe zakona o javnim nabavkama, sve to ličilo? Mislim da ovaj sporazum zadire u suštinu pravnog poretka Crne Gore - iako ima pitku formu", naglasio je on.
Smatra kako su odredbe akta netransparentne i teško dokučive, te da se "boji da odredbe ne idu u interesu Crne Gore kao suverene i nezavisne države". Ocijenio je i da je sporazum "smišljena smutnja".
Kostić-Mandić: Sporazum usvojen uz netransparentnu i pravno upitnu proceduru
Profesorica međunarodnog privatnog prava Maja Kostić-Mandić iz Podgorice rekla je kako je problematično to što je Sporazum uvojen uz netransparentnu i pravno upitnu proceduru u svim fazama.
"Iznenadila sam se kad sam vidjela da u propratnim materijalima stoji da nije bilo konsultacija sa eksternim ekspertima i da nije bilo učešća javnosti. Sam Prijedlog sporazuma usvojen je bez rasprave na elektronskoj sjednici Vlade", ocijenila je ona.
"Posebno je problematično narušavanje suvereniteta Crne Gore"
Kostić-Mandić je podsjetila kako je, prilikom usvajanja Ustava, Pokret za promjene podršku uslovio odredbom da se o pravima stranaca odlučuje dvotrećinskom većinom.
"Emirati nemaju apsolutno nikakvih obaveza prema Crnoj Gori na osnovu ovog Sporazuma. Ali ako je firma iz UAE investitor u Crnoj Gori, onda postoji međunarodna obaveza naše države. Posebno je problematično narušavanje suvereniteta Crne Gore. Jer, ovdje se prenosi dio suvereniteta na stranu vladu - predviđeno je da ona bitno utiče na identifikovanje i kvalifikovanje projekata kao strateških i od javnog interesa za Crnu Goru", poručila je ona.
Gardašević: Ustavni sud treba imati nadležnost
Profesor ustavnog prava Đorđe Gardašević iz Zagreba kazao je kako u načelu smatra da bi svi ustavni sudovi, pa tako i crnogorski, trebalo da imaju nadležnost ocjene materijalne ustavnosti međunarodnih ugovora.
"Ustavni sud mora imati proceduralnu nadležnost da provjeri o čemu je riječ u ovom zakonu", dodao je.
Uskoro opširnije.
