Iz Ustavnog suda su podsjetili da je postupak ocjene ustavnosti pokrenut nakon što je CBCG u dva navrata izmijenila osporeni propis, prije nego što je bila upoznata sa pravnim stavovima suda.
„Sud cijeni da se na taj način formalno stvaraju uslovi za odbacivanje inicijative, bez suštinskog otklanjanja mogućih neustavnosti, čime se dovodi u pitanje načelo vladavine prava“, navodi se u saopštenju.
Ustavni sud je 15. oktobra, odlučujući po inicijativi Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, pokrenuo postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti tarife CBCG. Prije nego što je odluka dostavljena strankama, kako bi se upoznali sa pravnim stavovima suda, CBCG je 20. novembra izmijenila osporeni akt.
„To je uslovilo Ustavni sud da 3. decembra usvoji zahtjev za preispitivanje sopstvene odluke, odnosno da preispita izmijenjenu tarifu CBCG“, objasnili su iz suda.
Iako ni to rješenje u tom trenutku nije poslato strankama kako bi po njemu postupili, CBCG je 15. decembra donijela potpuno novu odluku o tarifi, predlažući sudu da obustavi postupak, jer je osporeni propis prestao da važi.
„Ustavni sud je odlučio da sam pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zbog činjenice da rješenja suda nijesu mogla biti poslata strankama, upravo zbog dvije izmjene koje je CBCG sprovela, a da nije ni upoznata sa ustavnopravnim razlozima koji su opredijelili Ustavni sud da pokrene postupak“, navodi se u saopštenju.
Iz Ustavnog suda su kazali da se na taj način ne ostvaruje načelo vladavine prava, već se samo formalno stiču uslovi da sud odbaci inicijativu.
„Dodatno, sud je ponovo pokrenuo postupak, jer Savjet CBCG ni u novoj odluci o tarifama nije propisao dovoljne i mjerljive kriterijume za utvrđivanje visine tarife po kojoj se obračunavaju naknade za obavljanje usluga koje obavlja banka“, rekli su iz Ustavnog suda.
Oni su podsjetili da direktiva i uredbe EU daju preporuke na koji način se naknade mogu obračunavati, ali da je na nacionalnom nivou obaveza i odgovornost Savjeta CBCG da zadovolji principe koje postavlja Ustav.
„Ustavni sud cijeni da, iako je donijeta nova odluka sa dodatim obrazloženjem, sa aspekta ustavnopravnog zahtjeva vladavine prava, nijesu jasni kriterijumi i stvarni troškovi koji opredjeljuju da se na taj način napravi razlika između Glavnog državnog trezora u odnosu na druge korisnike platnog prometa“, navodi se u rješenju o pokretanju postupka.
CBCG je, kako se navodi u odluci, obavezna da da jasne kriterijume zašto je nužno da naknada za državni trezor bude procentualna, a za druge korisnike platnog sistema fiksna, posebno imajući u vidu uredbe EU i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
