Ustavni sud Crne Gore najoštrije odbacuje navode advokata Branka Anđelića, branioca Darka Janjića, osuđenog po prvoj pravosnažnoj SKY presudi u Crnoj Gori, jer je u svom reagovanju iznio tvrdnje koje su u direktnoj suprotnosti sa sadržinom ustavne žalbe koju je sam podnio i dokumentacijom koju je uz nju dostavio.
0„Prvo, uvidom u spise Ustavnog suda, u elektronskom sistemu i u fizičkom obliku, vrlo lako je provjerljivo da se u njima ne nalazi rješenje Vrhovnog suda Crne Gore na koje se advokat Anđelić sada poziva“, kazali su iz Ustavnog suda.
Prema njihovim riječima, ukoliko je takvo rješenje bilo donijeto prije podnošenja ustavne žalbe, advokat Anđelić je bio dužan da o toj činjenici obavijesti Ustavni sud i da odluku Vrhovnog suda dostavi kao relevantan akt za ocjenu procesnih pretpostavki i navoda ustavne žalbe.
Drugo, dodaju oni, upravo sadržina same ustavne žalbe potvrđuje da takva odluka Ustavnom sudu nije dostavljena.
„Advokat Anđelić je u žalbi naveo dokumentaciju koju prilaže, a među pobrojanim aktima nema rješenja Vrhovnog suda, već su navedene presude Višeg suda u Podgorici i Apelacionog suda Crne Gore“, kazali su.
Treće, kažu, današnje tvrdnje advokata Anđelića u direktnoj suprotnosti su i sa onim što je sam naveo pred Ustavnim sudom.
„U ustavnoj žalbi je tvrdio da su donošenjem presude Apelacionog suda „iscrpljena sva pravna sredstva“ i da, kako Zakonikom o krivičnom postupku nijesu predviđena druga pravna sredstva, smatra da su time ispunjene zakonske pretpostavke za podnošenje ustavne žalbe“, navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Dakle, pojašnjavaju oni, u ustavnoj žalbi nije naveo da se obraćao Vrhovnom sudu, nije pomenuo odluku tog suda niti ju je priložio. Naprotiv, poručuju oni, procesnu situaciju je sam predstavio tako da su sva djelotvorna pravna sredstva iscrpljena presudom Apelacionog suda.
„Upravo polazeći od sadržine ustavne žalbe i dokumentacije koju je podnosilac dostavio, Ustavni sud je u svojoj odluci konstatovao da podnosilac nije dokazao da je izjavio žalbu protiv presude Apelacionog suda sudu trećeg stepena, niti da takvo pravno sredstvo ne bi bilo djelotvorno“, ističu.
Četvrto, navode oni, potpuno su neosnovane tvrdnje da je Ustavni sud bio dužan da u toj fazi postupka sam pribavlja spise redovnih sudova i u njima traži podatke koje podnosilac ustavne žalbe nije naveo niti dostavio.
„U fazi prethodnog ispitivanja procesnih pretpostavki Ustavni sud postupa na osnovu navoda ustavne žalbe i dokumentacije koja se nalazi u njegovom predmetu. Spisi redovnih sudova pribavljaju se kada su ispunjene procesne pretpostavke za meritorno odlučivanje i kada je njihovo pribavljanje potrebno radi odlučivanja o osnovanosti ustavne žalbe“, rečeno je iz Ustavnog suda.
Peto, dodaju, ukoliko je rješenje Vrhovnog suda na koje se advokat Anđelić danas poziva postojalo prije podnošenja ustavne žalbe, njegova je obaveza bila da tu činjenicu saopšti Ustavnom sudu i predmetnu odluku dostavi.
„To je bilo tim važnije što je i odluka Vrhovnog suda mogla biti obuhvaćena ustavnom žalbom ukoliko je podnosilac smatrao da su njome povrijeđena ustavna ili konvencijska prava njegovog branjenika“, jasni su.
Umjesto toga, kažu oni, Ustavnom sudu je predstavljeno da su sva pravna sredstva iscrpljena već presudom Apelacionog suda, dok postojanje odluke Vrhovnog suda nije pomenuto ni jednom riječju.
„Zbog toga je neprihvatljivo da advokat Anđelić sada odgovornost za podatak koji sam nije saopštio niti dokumentovao pokušava prebaciti na Ustavni sud, uz tvrdnju da Sud nije pročitao sopstveni predmet“, naglasili su.
Šesto, Ustavni sud podsjeća da Zakon o Ustavnom sudu predviđa odbacivanje podneska i kada je on zasnovan na zloupotrebi prava.
"I standardi Evropskog suda za ljudska prava polaze od toga da svjesno iznošenje neistinitih činjenica ili prećutkivanje činjenica od značaja za odlučivanje, sa namjerom da se sud dovede u zabludu, može predstavljati zloupotrebu prava na predstavku", ističu.
Prema njihovim riječima, ukoliko bi se utvrdilo da je podnosilac svjesno prećutao postojanje odluke Vrhovnog suda koja je bila neposredno relevantna za ocjenu dopuštenosti ustavne žalbe, takvo postupanje moglo bi otvoriti i pitanje zloupotrebe prava na podnošenje ustavne žalbe.
"Zato tvrdnja advokata Anđelića da se odluka Vrhovnog suda „nalazi u spisima predmeta“ nije pitanje različitog pravnog tumačenja – već lako provjerljiva činjenica koja jednostavno nije tačna. Takva odluka se u spisima predmeta Ustavnog suda ne nalazi, nije dostavljena uz ustavnu žalbu niti je u samoj ustavnoj žalbi pomenuta", poručuju.
Posebno je, ističu, neprimjereno na osnovu takve tvrdnje dovoditi u pitanje stručnost, pažnju i odgovornost Ustavnog suda, kada upravo sadržina podneska advokata Anđelića pokazuje da je Sud odlučivao na osnovu procesnog i činjeničnog okvira koji je podnosilac ustavne žalbe sam predstavio.
"Ustavni sud zato ostaje pri razlozima iz svoje odluke: podnosilac pred Sudom nije dokazao da je iscrpio pravni put pred Vrhovnim sudom niti da eventualno pravno sredstvo pred tim sudom ne bi bilo djelotvorno, zbog čega nijesu bile ispunjene procesne pretpostavke za meritorno odlučivanje o ustavnoj žalbi", kazali su.
Na kraju, zaključuju, Ustavni sud poziva advokate i druge podnosioce ustavnih žalbi da prilikom obraćanja Sudu posebnu pažnju posvete ispunjenosti procesnih pretpostavki, potpunosti podataka koje iznose i dokumentacije koju dostavljaju.
"Na internet stranici Ustavnog suda dostupan je i Vodič za podnošenje ustavne žalbe, sa praktičnim informacijama o uslovima, načinu i postupku podnošenja ustavne žalbe, koji podnosiocima može pomoći da svoja prava pred Ustavnim sudom ostvaruju na pravno valjan i potpun način", dodaju.
