Savjet za reviziju planskih dokumenata dao je uslovno pozitivno mišljenje na nacrt izmjena i dopuna Urbanističkog plana Klinički centar, uz obavezu da se otklone svi nedostaci na koje su ukazali članovi savjeta, piše "Dan".
U dokumentu je naznačeno da je potrebno potpuno usaglašavanje urbanističkih parametara sa planskim dokumentom višeg reda, da se preispita planirani procenat zelenih površina, ažuriraju geodetsko-katastarske podloge. Ukazano je da je potrebno dodatno preispitati pojedina saobraćajna i prostorno-funkcionalna rješenja, naročito u pogledu mogućnosti realizacije planiranog kružnog toka, organizacije pješačkog saobraćaja, tretmana javnih parking površina...
Članica Savjeta Radmila Maljević ukazala je da planirani kružni tok sa istočne strane izlazi iz granica plana te je potrebno razmotriti da se on može uklopiti bez uticaja na urbanističke parcele kontaktnog plana.
“S obzirom na značajan broj pješačkih kretanja, uz sve saobraćajnice predvidjeti pješačke staze. Obzirom da je planom data mogućnost legalizacije objekata na UP 22 i UP 23 sugerišem da se površina predloženih urbanističkih parcela izgrađenih na zemljištu Glavnog grada, značajno smanji. Imajući u vidu južnu granicu plana koja je u neposrednoj blizini korita rijeke, sugerišem da se na plansko rješenje pribavi i mišljenje Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada u čijoj nadležnosti su vodni uslovi. Sugerišem da se planom opredjeli prostor za taksi vozila”, ukazala je Maljević.
Članica Savjeta Svetlana Vukanić ukazala je da je prema opštim podacima i uslovima izgradnje po namjenama u okviru GUR izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana, kod planiranja površina za zdravstvenu zaštitu kao što su bolnica/klinički centar predviđeno minimum 40 odsto zelene površine.
“Na nivou predmetnog plana ozelenjenost je 24,30 odsto. Kroz građansku i državnu akciju "Ozelenimo KCCG" u krugu Kliničkog centra posađeno je preko 200 odraslih stabala platana, lipa. Sugestija je da se u daljoj razradi rješenja obezbijedi dodatna količina zelenila na krovnim terasama i duž fasadnih frontova, kako bi se nadomjestio nedostatak istog usled maksimalne zauzetosti lokacije”, piše u mišljenju Vukanić.
Član Savjeta Simeun Matović ukazuje da topografsko-katastarska podloga nije dobra.
“Topografsko-katastarska podloga nije dobra, predstavlja neko staro stanje. Izgrađeno je više parking skupina unutar zone, kojih nema na podlozi”, naveo je Matović.
Mišljenje je dao i Vlatko Daković, član Savjeta, ukazujući da je u daljoj razradi neophodno uvrstiti sugestije koje je dostavio CEDIS.
Predsjednica Savjeta Svetlana Perović ukazala je da je potrebno efikasno rješavanje kolskog i pješačkog saobraćaja i potrebnih parking kapaciteta. Navela je da je potrebno obezbjeđivanje adekvatne tehničke infrastukture, ali i očuvanje i unapređenje zelenih površina. Navela je da je neophodna i izrada planskog rješenja na ažurnim geodetskim podlogama.
“Krajnji cilj je funkcionalan, održiv i kvalitetno oblikovan kompleks Kliničkog centra Crne sa optimalnim kapacitetima izgradnje i unaprijeđenim uslovima pružanja zdravstvenih usluga”, navela je Perović.
Članica Savjeta Zdenka Ivanović navodi da postojeća vodovodna infrastruktura, uz neophodne korektivne mjere, u potpunosti odgovara kako aktuelnim, tako i planiranim potrebama snabdijevanjem vodom na ovoj lokaciji.
“Planirano je izmještanje dionica cjevovoda koje se nalaze ispod planiranih objekata, kao i njihovo međusobno povezivanje u funkcionalne prstenove. Ovakvim rješenjem obezbijediće se pouzdano, neprekidno i kvalitetno snabdijevanje vodom cjelokupnog prostora u obuhvatu UP-a. Za potrebe i zalivanja zelenih površina na lokalitetu su izgrađena tri bušena bunara, čiji kapacitet zadovoljava sadašnje zahtjeve. Za potrebe održavanja i zalivanja zelenih površina u sklopu projekta predviđemo je bušenje kompletno opremanje još četiri bunara, prosječne dubine 45 metara”, navela je Ivanović.
Članica Savjeta Snežana Laban ukazuje da pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta propisuje da jedino zeleni krovovi mogu biti kompezacija za nedostajuće zelene površine na slobodnom tlu najviše 25% ukupno traženih zelenih površina.








