Uskoro će, najavljuje, uvesti još dva nova e-servisa, ali i nastaviti sa daljom digitalnom transformacijom koja podrazumjeva, između ostalog, dalji razvoj platforme eZdravlje i prevođenje medicinske dokumentacije iz papirnog u elektronski oblik.
Koji su planovi Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore za 2021. godinu?
Čirgić: Što se tiče sveobuhvatnih planova Fonda, svakako moramo imati u vidu dalju neizvjesnost u pogledu dužine trajanja epidemiološke situacije, tako da će sve aktivnosti Fonda, prevashodno biti usmjerene na podršku zdravstvenom sistemu, u cilju njegovog nesmetanog funkcionisanja i u funkciji zadovoljenja potreba osiguranika u ostvarivanju zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja.
Pored toga, planiramo dalji razvoj i unapređenje IISZ i nastavak razvoja digitalne transformacije. Planovi za 2021. u dijelu digitalizacije odnose se na dalji razvoj platforme eZdravlje. Već je u toku prilagođavanje elektronskog servisa za ustanove koji Fond obezbjeđuje Ministarstvu zdravlja za potrebe vođenja evidencija o kapacitetima ustanova vezano za COVID-19., naravno na postojećoj platformi eZdravlje. Početkom godine planiramo izradu još jednog, desetog servisa za građane.
U narednom periodu, treba težiti ka poboljšanju dalje organizacije rada zdravstvenog sistema, kako bi se raspoloživa sredstva stavila u funkciju i iskoristila na najefikasniji način. Jačanjem zdravstvenih ustanova kroz dalja investiciona ulaganja i opremu i poboljšanje uslova rada, vođenje razvojne kadrovske politike, kao i maksimalan angažman već raspoloživog kadra i oprema, treba da stvori uslove da se što veći broj osiguranika zbrinjava u okviru javnog zdravstvenog sistema i da budžetom opredijeljena sredstva ostaju na raspolaganju javnim zdravstvenim ustanovama. Na taj način, sem poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite, stvoriće se uslovi za poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, te samim tim i rješavanje deficita medicinskog kadra.
Koliko će to biti moguće ostvariti, zavisiće od epidemiološke situacije jer su i u drugim državama ljekari suočeni sa nepovoljnom epidemiološkom situacijom, pa je prioritetni cilj svih zdravstvenih sistema borba za suzbijanje epidemije.
Servis e-zdravlje pokazao je opravdanost tokom pandemije COVID-19, jer je značajno smanjio odlaske građana u domove zdravlja.
Čirgić: Uvođenje digitalnih tehnologija u zdravstveni sistem ima veliki značaj za unapređenje efikasnosti u njegovom funkcionisanju. Jedna od tih prednosti jeste i dostupnost zdravstvenih servisa, što je Fond prepoznao i putem aplikacije ezdravlje servisa za građane, omogućio svojim osiguranicima dostupnost primarne zdravstvene zaštite bez neposrednih kontakata, što je bilo od velikog značaja u vrijeme epidemije koronavirusom.
COVID pandemija sve nas je iznenadila. Brzu i adekvatnu reakciju izveli smo zahvaljujući dobro organizovanom i uređenom IISZ sa kojim Fond rukovodi već dvije decenije. Planski razvoj, koncept i struktura sistema omogućili su nam da u vremenu krize reagujemo brzo i budemo izuzetno efikasni. Platforma eZdravlje, oslanja se na kompletni IISZ, na 13 međusobno povezanih i apsolutno integrisanih informacionih sistema, odakle se crpe informacije i obezbjeđuju procesi za funkcionisanje devet elektronskih servisa.
Tako su jedan za drugim uslijedili elektronski servisi (eNaručivanjeTerapije, eNaručivanjePotvrda, eNaručivanjeDoznaka, eNaručivanjeBolovanja, eOstvarivanjePrava, eCovid i nakraju eEK), kojima je spriječeno preko milion nepotrebnih kontakata među građanima, zdravstvenim radnicima i službenicima Fonda.
Ovo su podaci izvedeni iz preciznih i egzaktnih parametara vezanih za korišćenje sevisa od početka pandemije. Tako da je učinak Fonda u dijelu sprečavanja širenja korona virusa konkretan i precizno mjerljiv na osnovu brojki iz sistema. Ozbiljan pristup i odgovorno upravljanje sistemom, stalno ulaganje u IT sektor, infrastrukturu i razvoj novih tehnologija rezultirali su rješenjima koja ne samo da su imala značaj u vremenu pandemije, već će imati i široku primjenu nakon vremna krize.
Da li je Fond, po Vašem mišljenju, uspio da servisira i isplati sve što je bilo potrebno u toku pandemije COVID-19?
Čirgić: Nesumnjivo je da je zdravstveni sistem bio izložen pritisku zbog epidemiološke situacije. Međutim i pored pritisaka, možemo reći da je zdravstveni sistem odgovorio na zadovoljavajući način na sve izazove koje je ova situacija nametnula, u okviru kapaciteta i resursa kojima raspolaže.
Što se tiče finansiranja zdravstvenih ustanova, nije bilo većih problema u pogledu snabdjevenosti ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom, zaštitnom medicinskom opremom i drugim robama neophodnim za obavljanje zdravstvene djelatnosti i pružanje zdravstvene zaštite pacijentima. Od početka epidemije, Vlada i Ministarstvo finasnija su za potrebe zdravstvenog sistema, u kontinuitetu, više puta obezbjeđivali dodatna sredstva, kroz budžet Fonda ili direktnim uplatama na račune javnih zdravstvenih ustanova.
Ukupno od početka godine u okviru budžeta Fonda obezbijeđena su dodatna sredstva za zdravstveni sistem u ukupnom iznosu od 23,30 miliona eura, od čega kroz rebalans budžeta Fonda oko osam miliona eura, za ljekove i nabavku zaštitne medicinske opreme i troškove transporta, a na osnovu zaključaka Vlade obezbijeđena su dodatna sredstva u budžetu Fonda u ukupnom iznosu od 15,3 miliona eura.
Dodatni novac, po zaključcima Vlade, obezbijeđen je za nabavku zaštitne medicinske opreme i troškove transporta, za nabavku neophodne medicinske opreme za potrebe JZU i Instituta za javno zdravlje (respiratori, agregati, transportna vozila, laboratorijska oprema za potrebe Institua za javno zdravlje), za nabavku brzih antigenskih testova i vakcina, za nabavku dijagnostikuma za rtPCR za testiranje na novi korona virus i potrošnog materijala za potrebe Instituta za javno zdravlje, za usluge obrade testova PCR tehnikom izvan Instituta i drugo.
Dodatna sredstva su bila opredijeljena i kroz budžet Fonda za zarade zaposlenih?
Čirgić: Da. Osim za javne nabavke za potrebe zdravstvenog sistema, opredijeljena su dodatna sredstva kroz budžet Fonda za zarade zaposlenih u JZU u iznosu od 6,8 miliona eura, a odnose se na nedostajuća sredstva zbog izmjene Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, za isplatu prekovremenog i dopunskog rada, za isplatu stimulacije zaposlenih koji rade sa COVID pacijentima i drugo). Sve ovo je doprinijelo da se servisiraju sve potrebe i isplati sve što je potrebno zdravstvenom sistemu.
Koje ste sve nove servise uveli i o kojim konkretno je brojkama riječ?
Čirgić: Odmah na početku epidemije uveli smo nove servise: eNaručivanje (Terapije, Doznaka, Potvrda, Bolovanja), eOstvarivanjePrava, eCovid i nedavno eEkonomskiKarton (eEK). Svi ovi servisi uz već postojeće kao što su eZakazivanje, eNalaz, eRecept, eApoteka i eOsiguranje, doprinijeli su izbjegavanju preko milion kontakata između ljekara i pacijenata, farmaceuta i pacijenata, osiguranika i službenika Fonda i sl. Ovaj podatak najbolje govori koliki je doprinos Fonda u zaštiti zdravlja građana i zdravstvenih radnika, odnosno koliko je uticao i dalje će uticati na smanjenje širenja infekcije COVID-19.
Osim portala eZdravlje koje je još novitete Fond uveo tokom 2020. godine?
Čirgić: Naročito bismo istakli implementaciju nove lične karte u zdravstveni sistem. Dakle, Fond je obezbijedio da zdravstvo kao jedini resor u državi koristi novi dokument i njegove elektronske mogućnosti (u ovom slučaju, kao legitimaciju umjesto zdravstvene knjižice). Brojne prednosti i benefiti proizilaze iz upotrebe elektronske identifikacije, autorizacije, uvođenja raznih vrsta kontrola u zavisnosti od obima prava iz zdravstvenog osiguranja, bezbjednosti i dostupnosti podataka, sigurnosti pristupa i dr., koji će uz integraciju sa softverskim rješenjima, u velikoj mjeri podići nivo kvaliteta i bezbjednosti kada je u pitanju zdravstveni informacioni sistem, a samim tim i kompletan zdravstveni sistem Crne Gore. Na današnji dan imamo 2.455 novih ličnih karata kao zdravstvenih legitimacija.
Sa platformom eZdravlje učestvovali ste na takmičenju za izbor najboljeg rješenja u borbi protiv KOVID-a, odnosno za izbor najbolje prakse u javnoj upravi u zemljama Zapadnog Balkana, kada je u pitanju odgovor na krizu.
Čirgić: Da. Na konkursu smo učestvovali sa platformom eZdravlje, sa svojih devet elektronskih servisa za građane, kojim je omogućeno izbjegavanje preko milion kontakata između građana, pacijenata, ljekara, farmaceuta, službenika od početka pandemije. Organizatori takmičenja ReSPA i SIGMA OECD prepoznali su naše rješenje kao inovativno, veoma značajno, kvalitetno i kompleksno, te je odabrano kao prvo koje se predstavilo na širem globalnom nivou u okviru događaja 17. novembra, koji je organizovala OPSI OECD, pod okriljem Evropske komisije, kada smo naša rješenja prezentovali najrazvijenijim zemaljama svijeta.
Naš samostalan rad i trud, zalaganje i znanje isplatilo se na način da su naša rješenja prepoznata sa najkompetentnijih i najviših adresa, i da naša rješenja mogu pomoći u borbi protiv Covid infekcije na globalnom nivou, kao i da ćemo se iako mali i sa vrlo ograničenim resursima naći u društvu najrazvijenijih zemalja svijeta, što je ogroman uspjeh za Fond, ali i za Crnu Goru.
Šta je, po Vašem mišljenju, još potrebno unaprijediti kako bi se poboljšao kvalitet liječenja crnogorskih osiguranika?
Čirgić: Fond za zdravstveno osiguranje kao institucija koja je nadležna da obezbjeđuje ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja treba da predstavlja korektivni mehanizam za racionalno trošenje budžetom povjerenih sredstava. Ugovaranje pružanja zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama i cijene zdravstvenih usluga su osnovni mehanizmi Fondu za upravljanje sredstvima i racionalizaciju troškova zdravstvene zaštite.
Poboljšanje kvaliteta liječenja odnosno kontinuirano unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti osiguranika, treba da bude cilj svih učesnika u procesu obezbjeđivanja zdravstvene zaštite građana. Stoga jačanje kapaciteta u javnom zdravstvenom sistemu u pogledu kadra, opreme i prostora treba da bude stalna briga države i kreatora zdravstvene politike.
Od zdravstvenih ustanova se najviše očekuje da na kvalitetan način i blagovremeno odgovore potrebama osiguranika za zdravstenom zaštitom, da postižu veću efikasnost u pružanju kvalitetnih i bezbjednih zdravstvenih usluga što treba da dovede do najboljih rezultata u poboljšanju zdravstvenih ishoda osiguranih lica. Menadžmenti zdravstvenih ustanova treba da doprinesu da se bolji kvalitet u liječenju postigne uz optimalno korišćenje raspoloživih resursa i dobijenih finansijskih sredstava. Tek kada se ispune oba ova uslova, može se govoriti o kvalitetnom, funkcionalnom i održivom sistemu zdravstvene zaštite.
Najveći izdatak u zdravstvu je potrošnja ljekova i medicinskih sredstava tako da je stalni predmet pažnje Fonda kako uspostaviti mehanizme kontrole u području potrošnje ljekova. Kroz IISZ uspostavljeno je više mehanizama u području propisivanja ljekova, implementacije protokola i smjernica prilikom tretmana pacijenata, njihovog daljeg upućivanja na dijagnostiku i liječenje, propisivanja terapije i drugo. Takođe, neophodno je stalno revidiranje Liste ljekova u cilju racionalne upotrebe i potrošnje ljekova. Međutim, sama kontrola nije dovoljna, već treba jačati svijest svih činilaca, kako ljekara, tako i građana da je lijek roba koja se plaća sredstvima poreskih obveznika i da nam štednja nije prevashodni cilj, ali optimalno i racionalno liječenje jeste, koje će ako j e takvo, svakako za rezultat imati uštedu.
Racionalizacijom ovih potrošnji, ostajala bi sredstva za razvijanje novih zdravstvenih tehnologija, edukaciju ljekara i drugih zdravstvenih radnika, što su dalji preduslovi za kvalitetnija liječenja naših građana.
