Najavljena posjeta predsjednika Francuske Emanuela Makrona Crnoj Gori ne predstavlja samo prvorazredni diplomatski događaj, već označava istorijsku prekretnicu u modernim odnosima Pariza i Podgorice. U trenutku kada Evropska unija traži stabilna uporišta na Zapadnom Balkanu, prisustvo francuskog šefa države u našoj zemlji šalje jasnu poruku o strateškom repozicioniranju Crne Gore na evropskoj mapi, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu mr Rajko Uskoković, predsjednik Udruženja francusko-crnogorskih preduzeća i nosilac Nacionalnog ordena za zasluge Francuske.
Uoči prve zvanične posjete jednog francuskog predsjednika našoj državi, Uskokovića smo pitali što dolazak Makrona donosi crnogorskoj ekonomiji, kako prevazići izražen spoljnotrgovinski deficit i na koji način se prožimaju istorijske, kulturne i privredne spone Pariza i Podgorice.
Najavljena posjeta predsjednika Francuske Emanuela Makrona Crnoj Gori privlači veliku pažnju javnosti. Kako, iz ugla privrede i diplomatije, procjenjujete vrijednost ovog događaja?
Uskoković: Sa pozicije predsjednika Udruženja francusko-crnogorskih preduzeća, ukazujem na to da ova posjeta prevazilazi okvire uobičajenog protokola. Ona otvara vrata za korjenitu transformaciju naših odnosa kroz dva ključna stuba: ekonomski zamajac i neprocjenjivi propagandno-politički benefit za međunarodni ugled Crne Gore. Fokus saradnje prenosi se na kapitalne projekte u oblasti zelene energije, infrastrukture i održivog razvoja.
Svjedoci smo intenzivnih diplomatskih aktivnosti na relaciji Podgorica – Pariz. Upravo je premijer Milojko Spajić boravio u zvaničnoj posjeti Francuskoj, gdje je sa predsjednikom Makronom razgovarao o nizu kapitalnih projekata. Što te poruke znače za privredni sektor?
Uskoković: Nedavna zvanična posjeta premijera Spajića Parizu dala je izuzetan zamajac i konkretizovala teme o kojima će se razgovarati na Cetinju. Tokom razgovora u Jelisejskoj palati pokrenuto je mnoštvo projekata, među kojima je izgradnja nove Univerzitetske klinike u Podgorici prepoznata kao prioritetni.
Posebno važan signal za našu biznis zajednicu jeste i podatak da je premijer tokom boravka u Parizu posjetio MEDEF (Pokret francuskih preduzeća) - najveće i najuticajnije udruženje poslodavaca u Francuskoj, koje okuplja više od 180.000 kompanija svih veličina i predstavlja ključni glas francuske privrede na globalnom nivou. Predstavljanje investicionih potencijala Crne Gore pred takvim privrednim gigantom otvara direktna vrata za dolazak novog kapitala. Doći u situaciju da pred MEDEF-om predstavite svoju zemlju na najvišem nivou predstavlja izuzetan uspjeh za Crnu Goru. U tom kontekstu, naglašena je važnost zajedničkih projekata u oblastima energetike, odbrane, sajber bezbjednosti, ekologije i transportne infrastrukture, što dokazuje da francuska podrška nije samo deklarativna, već izuzetno operativna i razvojna.
Udruženje na čijem ste čelu aktivno djeluje već godinama. Kakva je bila dosadašnja hronologija francuskog kapitala u Crnoj Gori, posebno nakon odlaska pojedinih velikih sistema?
Uskoković: Naše udruženje osnovano je 2017. godine pod pokroviteljstvom Ambasade Republike Francuske u Podgorici, sa jasnom vizijom i ciljem da budemo snažan katalizator ekonomskih, kulturnih i institucionalnih odnosa dvije prijateljske države. Posmatrajući retrospektivno, francuski privredni kapital je tradicionalno bio više prisutan u ostatku regiona Zapadnog Balkana. U Crnoj Gori ta prisutnost je godinama bila personifikovana kroz uspješno poslovanje Societe Generale banke, koja je bila prepoznata kao jedna od najboljih i najpouzdanijih finansijskih institucija na našem tržištu.
Međutim, odlaskom te bankarske grupacije sa crnogorskog tržišta ekonomska nit između naših zemalja nije prekinuta. Naprotiv, svjedočimo novom, mnogo diversifikovanijem i strateški važnijem talasu francuskih investicija koji dokazuje da se otvaraju potpuno nova poglavlja saradnje.
Koji su to ključni sektori u kojima danas prepoznajemo novi talas francuskih investicija i prisustvo njihovih globalnih giganata?
Uskoković: Snažan putokaz kuda i kako treba da se razvijaju ekonomski odnosi dvije države danas vidimo kroz prodor francuskih giganata u ključne razvojne sektore Crne Gore. U oblasti zelene energije i energetske tranzicije, prisustvo renomiranih kompanija kao što su EDF (Électricité de France), Qair i Akuo Energy pozicionira Crnu Goru kao ozbiljnog partnera na evropskoj mapi obnovljivih izvora. Uporedo s tim, elitni francuski brendovi iz oblasti turizma i ugostiteljstva, poput hotelske grupacije Accor i njihovih prestižnih brendova, donose najviše globalne standarde našoj hotelskoj industriji.
U sektoru ekologije i održivog razvoja, ekspertiza kompanija kao što su Valgo, Veolia i Séché pruža nam neophodna tehnološka rješenja za sanaciju ekoloških crnih tačaka i upravljanje otpadom u skladu sa rigoroznim standardima Evropske unije. Dodatno, najava kapitalnih infrastrukturnih projekata, prvenstveno od strane građevinskog konglomerata Bouygues koji iskazuje jasnu namjeru za gradnju nove moderne bolnice u Podgorici, jasno govori o tome da Francuska u Crnoj Gori vidi dugoročnu stabilnost. Takođe, imamo i prisustvo renomiranih projektanata i supervizora na auto-putu, kao što su Safege i Ingeurope.
Da li je postojeća saobraćajna infrastruktura dovoljna da podrži ovakvu privrednu dinamiku?
Uskoković: Ova privredna dinamika ne bi bila izvodljiva bez adekvatne saobraćajne povezanosti. Ovdje, prije svega, mislim na avio-most između dvije zemlje. Unapređenje i održavanje direktnih avio-linija na godišnjem nivou - kako od strane našeg nacionalnog avio-prevoznika Air Montenegro, tako i kroz redovne letove avio-kompanija Transavia i Wizz Air — predstavlja ključni infrastrukturni most. Ove avio-rute ne povezuju samo turiste, već omogućavaju brzu i efikasnu mobilnost poslovnih ljudi, investitora i delegacija, čineći Podgoricu i Pariz bližim nego ikada prije. Od krucijalne je važnosti da se ove avio-linije održavaju tokom čitave godine.
Statistički podaci MONSTAT-a ipak ukazuju na ozbiljan spoljnotrgovinski debalans. Kako komentarišete te cifre i gdje vidite prostor za napredak?
Uskoković: Kada analiziramo zvanične podatke o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni, asimetrija u ekonomskim odnosima postaje očigledna. Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), robna razmjena između Crne Gore i Francuske tokom 2023, 2024. i 2025. godine kontinuirano bilježi izražen trgovinski deficit na štetu Crne Gore. Ovaj debalans je najočigledniji kroz konkretne cifre: ukupna razmjena se kreće na nivou od preko 100 miliona eura godišnje. Međutim, dok uvoz iz Francuske bilježi snažan rast i iznosi preko 107 miliona eura, crnogorski izvoz u Francusku ostaje na simboličnom i skromnom nivou od svega 3,7 miliona eura. Naš neto deficit u robnoj razmjeni sa ovom evropskom silom prelazi 103 miliona eura.
Dok francuski izvoz u Crnu Goru stabilno raste kroz plasman transportnih sredstava, mašina, prehrambenih proizvoda i luksuzne robe, crnogorski izvoz ostaje primarno oslonjen na sirovine i metalne proizvode. Ovaj duboki debalans jasno ukazuje na to da crnogorska privreda još u potpunosti ne koristi potencijal francuskog tržišta, što pred naše udruženje postavlja jasan zadatak da domaće proizvođače snažnije povežemo sa francuskim distributivnim lancima. Nikako se ne može opravdati teza da je Francuska geografski daleko, jer je rastojanje potpuno isto i za uvoz i za izvoz između dvije zemlje.
Na koji način zvanični Pariz institucionalno i finansijski podržava reformske procese u Crnoj Gori?
Uskoković: Finansijski stub ove saradnje znatno je ojačan kroz direktnu finansijsku podršku zvaničnog Pariza. Ključni zamajac crnogorskim reformama donijela je Francuska agencija za razvoj (AFD). Kroz istorijski aranžman, Crnoj Gori je odobrena kreditna podrška u iznosu od 50 miliona eura. Ova sredstva direktno su usmjerena na finansiranje zelenog razvoja, održivog šumarstva, upravljanja otpadom i energetske tranzicije.
Ono što dodatno raduje i što predstavlja ogroman institucionalni iskorak jeste otvaranje kancelarije AFD-a u Crnoj Gori. Prisustvo AFD-a na terenu, u Podgorici, znači da Francuska više ne posmatra našu zemlju kroz regionalnu kancelariju u Beogradu, već nam pruža direktnu tehničku i finansijsku asistenciju. To je najčvršći dokaz da Francuska dugoročno računa na Crnu Goru kao na stabilnog partnera na Zapadnom Balkanu.
Turizam se često izdvaja kao najzdravije tkivo saradnje. Koliko su francuski gosti zapravo prisutni i što donose našem društvu?
Uskoković: Pored robne razmjene, najdinamičniji i najljepši oblik ekonomske i društvene saradnje odvija se kroz sektor turizma. Godinama unazad, Crna Gora je magnet za posjetioce iz ove zapadnoevropske zemlje, pa tako više od 100.000 francuskih turista godišnje - preciznije, oko 120.000 u rekordnim godinama - bira našu obalu i planine za svoj odmor. Kroz ove masovne dolaske ne razvija se samo turistička privreda, već se na najprirodniji način odvija snažna razmjena kulture, senzibiliteta i tradicije dvije prijateljske zemlje.
Francuski gosti u Crnu Goru ne donose samo ekonomski benefit, već i potrebu za očuvanjem autentičnosti, ekoloških standarda i kulturnog nasljeđa. Karakteristično za turiste iz Francuske jeste da u velikom broju dolaze u predsezoni i postsezoni, kao i to da izuzetno cijene i obilaze sjever Crne Gore kao region.
Pored ekonomije, kulturni i obrazovni temelji su izuzetno značajni. Koje ličnosti i institucije najbolje personifikuju tu neraskidivu vezu?
Uskoković: Kulturna spona ima duboke i istorijski neraskidive korijene. Crna Gora je decenijama unazad slala i oblikovala svoje najveće intelektualne i umjetničke gromade upravo u Francuskoj. Pariz je bio kulturni svjetionik za autore koji su ostavili neizbrisiv trag, poput neponovljivih slikarskih genija Miodraga Dada Đurića i Uroša Toškovića, pa sve do velikana evropske književnosti Danila Kiša, koji je francuskoj i svjetskoj javnosti približio duh našeg prostora.
Ta velika tradicija i danas živi. Nju kroz neraskidivu nit nastavljaju nove generacije naših stvaralaca, predvođene slikarom Nikola Kovačevićem i muzičkim umjetnikom Aleksandrom Božovićem, koji svojim radom potvrđuju da crnogorski talenat i dalje nalazi prirodno utočište u francuskoj kulturi. U obrazovnom smislu, važan oslonac i svojevrsna vodilja te saradnje jeste i Francuska evropska škola u Podgorici (EFEP). Ona kroz francuski obrazovni sistem otvara vrata mladim ljudima i priprema ih da sjutra, sa znanjem stečenim na Sorboni (Sorbonne) ili Politehničkoj školi (École Polytechnique), doprinesu izgradnji moderne Crne Gore.
Istorijski hod Crne Gore ka Parizu je prirodan i civilizacijski
Kako vidite predstojeću posjetu predsjednika Makrona u širem istorijskom kontekstu crnogorske državnosti?
Uskoković: Istorijski hod Crne Gore ka Parizu nije slučajan, već prirodan i civilizacijski. Naš jedini kralj, Nikola I Petrović Njegoš, kao i brojni crnogorski vladari i vladike prije njega, tečno su govorili francuski jezik. Još u tom periodu naša vladarska dinastija je duboko razumjela da je prosvjetiteljska, emancipatorska i prijateljska uloga francuske države neophodna kako bi se Crna Gora izborila za ono što joj istorijski i prirodno pripada.
Danas, vijek i po kasnije, najavljena posjeta predsjednika Emanuela Makrona predstavlja krunu tih odnosa. Posebnu istorijsku i simboličku težinu ima činjenica da će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović upravo na Cetinju, u prijestonom Vladinom domu, imati priliku da dočeka prvog francuskog predsjednika u zvaničnoj posjeti našoj zemlji. Francuska nam ponovo pruža ruku podrške, postajući naš ključni oslonac na konačnom i zasluženom putu da Crna Gora postane punopravni i neraskidivi dio velike evropske porodice naroda.
