Crna Gora će u ponedjeljak obilježiti 21. maj – Dan nezavisnosti, kada je na referendumu 2006. godine ponovo stekla državnu samostalnost.
Prema riječima Đurović, da je ostala u državnoj zajednici, Crna Gora bi se mnogo više bavila problemima današnjih susjeda, a ne sopstvenim.
„Crna Gora se okrenula sebi, a istovremeno ostala otvorena prema svima, ne samo u regionu, već i na ukupnoj međunarodnoj sceni. To je za budućnost Crne Gore, njen dalji demokratski i ekonomski razvoj, bio mnogo bolji izbor“, rekla je ona agenciji MINA. Đurović je podsjetila da je obnova crnogorske nezavisnosti rezultat volje njenih građana, slobodno izražene na referendumu prije šest godina.
„Crna Gora je ponovo vraćena na mapu nezavisnih i međunarodno priznatih država, postala je najmađa članica UN 28. juna 2006. godine i prva je zemlja koju su članice Evropske unije (EU) priznale zajedničkom jedinstvenom odlukom“, ukazala je Đurović.
Ona smatra da su period reintegracije u međunarodnu zajednicu, pristupanje važnim organizacijama, preuzimanje obaveza iz članstva, prva predsjedavanja regionalnim inicijativama, afirmacija pozitivne uloge u regionu i jačanje dobrosusjedskih odnosa obilježili period razvoja Crne Gore.
„Ključnu integracionu trasu defnisali smo prema EU i za šest godina prešli nekoliko važnih stepenica na putu ka punopravnom članstvu“, rekla je Đurović i podsjetila da su evropske integracije bile jedan od ključnih stubova obnove crnogorske nezavisnosti.
„Kao i snažan argument međunarodnoj zajednici da Crna Gora može i hoće – svoj put i svoje mjesto u porodici evropskih naroda“.
Put ka EU u Crnoj Gori, smatra Đurović, nije samo put ka velikom tržištu i demokratskim standardima, već potvrda zrelosti jednog društva da dokaže svoju nezavisnost, posebnost i održivost.
Obećavali smo Uniji, smatra ona, samo ono što je bilo moguće ostvariti, „postepeno i strpljivo gradili kredibilitet zemlje u Briselu, izvršavali preuzete obaveze i jačali unutrašnji dijalog o ključnim reformama koje smo sprovodili“.
Nezavisnost države je, ocjenjuje Đurović, u fokus stavila i neka otvorena pitanja, poput identitetskih, pozicije nekih institucija, izbor modela razvoja, upravljanje ograničenim resursima koje država mora rješavati sama.
„Istovremeno, sa svim susjedima razvijamo dobre odnose i saradnju. Na nama je kako ćemo se organizovati, koliko ćemo osnažiti naše institucije i pravni predak, razvijati ekonomiju i promovisati Crnu Goru kao atraktivnu destinaciju kako za investitore i turiste, tako i za partnere i prijatelje“, rekla je ona.
Prema njenim riječima, nezavisna Crna Gora je dokazala da je uspješan i održiv projekat na političkoj mapi zapadnog Balkana.
„Državu treba dalje graditi i jačati, treba joj davati, ne samo od nje tražiti, treba je braniti, razvijati i čuvati, poštovati i u nju vjerovati. Ne smije se praviti nikakav institucionalni vakum u kome prostor nalaze i oni koji ne vide dalje od sjutra“, poručila je ona.
Đurović smatra da se snaga Crne Gore, u političkom smislu, bazira na jasnim spoljnopolitičkim proritetima i njegovanju unutrašnje političke stabilnosti.
„U bezbjednosnom i ekonomskom smislu, slabosti pretvaramo u snagu kroz proces evropskih ekonomskih integracija i proces evroatlanskih integracija“, navela je Đurović.
Đurović je ukazala da su demokratija i obnova državnosti procesi koji ne mogu jedan bez drugog.
„Predstoji nam još puno posla. Dobro bi bilo da u narednom periodu budemo na tom zajedničkom poslu i ključnim prioritetima – malo složniji, da više vjerujemo jedni drugima i državnim institucijama“, savjetuje Đurović. Foto: Bicent.com
