Crna Gora nedavno se našla na prestižnoj listi destinacija koje vrijedi posjetiti prema izboru BBC Travela. Uvrštavanje na ovu listu nije došlo kao rezultat spektakularne kampanje ili naglog turističkog buma, već kao prepoznavanje prostora koji još uvijek uspijeva da balansira između popularnosti i autentičnosti.
Crna Gora kao mala zemlja sa snažnim kontrastima, pa je u njoj za samo nekolika sata vožnje moguće sunčati se na živopisnim plažama ili posjetiti crnogorske stjenovite planinske gorostase, uživati u bogatom kulturnom nasljeđu, ili adrenalinskim spustovima kroz kanjone… Upravo ta ljepota nije ostavila ravnodušnim ni urednike BBC Travela.
1O ljepotama Crne Gore, balansiranju između turističke destinacije i očuvanju autentičnosti, ali i trendovima koji utiču na to da turisti izaberu baš Crnu Goru, razgovarali smo sa urednikom BBC Travela, Elitom Steinom.
Impresivna obala, nedovoljno istražena unutrašnjost
U razgovoru za Analitku, Stein objašnjava šta je, u svijetu zasićenom agresivno promovisanim globalnim destinacijama, presudilo da se Crna Gora nađe na listi onih koje treba posjetiti tokom ove godine.
“Crna Gora se izdvojila jer u velikoj mjeri odgovara kriterijumima koje primjenjujemo prilikom sastavljanja liste. Riječ je o destinaciji koja nudi izuzetno snažna i raznovrsna putnička iskustva, ali istovremeno pokazuje promišljen pristup razvoju turizma u vremenu kada se mnoge zemlje suočavaju s posljedicama prekomjernog turizma”, smatra Stein.
Naglašava da na vrlo malom prostoru Crna Gora objedinjuje impresivnu obalu, bogato kulturno nasljeđe i prostranu, još uvijek nedovoljno istraženu unutrašnjost sa planinama, kanjonima i nacionalnim parkovima.
“U tom smislu, u pitanju je kombinacija autentične vrijednosti same destinacije i šireg globalnog trenda u kojem se putnici sve više okreću manjim, sadržajno bogatim i još uvijek „nepotrošenim“ zemljama”, ističe Stein.
Ključna prilika u ravnomjernijoj raspodjeli koristi od turizma
Turizam danas često balansira između očuvanja i eksploatacije. A balansiranje između prihoda i očuvanja autentičnosti, ekonomije i zaštite prirode posebno je veliki izazov za male zemlje poput Crne Gore. Stein pojašnjava kako izbjeći zamku masovnog turizma.
“Granica se prelazi u trenutku kada destinacije počnu da imitiraju modele mjesta koja su već ozbiljno opterećena prevelikim brojem posjetilaca, umjesto da ulažu u ono što ih čini jedinstvenima. Crna Gora ne bi trebalo da teži tome da postane nova Venecija ili Dubrovnik, jer takvi modeli dugoročno nose visoku cijenu po lokalni identitet i kvalitet života”, kaže sagovornik Analitike.
Urednik BBC Travela ističe da je pravi put usmjeravanje turističkih prihoda i infrastrukture ka zaštiti kulturnog nasljeđa, očuvanju prirode i jačanju lokalnih zajednica.
“Kruzeri će uvijek dolaziti u Bokokotorski zaliv, ali ključna prilika leži u razvoju ostatka zemlje i u ravnomjernijoj raspodjeli koristi od turizma”, poručuje Stein.
Unutrašnjost jedan od njenih najvećih aduta
Urednik BBC Travela pojašnjava i koliko je značajno usmjeravati pažnju globalne publike ka manje poznatim djelovima zemlje, poput sjevera i unutrašnjosti Crne Gore.
“To je izuzetno važno. Najpoznatije razglednice i obalske slike ne trebaju dodatnu potvrdu međunarodnih medija. Naša uloga je da skrenemo pažnju na djelove zemlje koje putnici možda ne poznaju, ali koji su otvoreni za posjete i mogu imati stvarnu korist od pažljivo usmjerenog turizma”, kaže sagovornik Analitike.
Pažnju bi, kako dodaje, trebalo usmjeriti ka ruralnim zajendicama.
“Unutrašnjost Crne Gore - planine, divlja priroda, pješačke i planinarske rute, ruralne zajednice - predstavlja jedan od njenih najvećih aduta. Isticanje tih prostora jeste i pitanje odgovornosti, jer mediji imaju realan uticaj na tokove putovanja i mogu doprinijeti održivijem razvoju destinacije”, naglašava Stein.
Turizam dugo bio koncentrisan na obalu
Malo gdje je priroda bila darovita kao u Crnoj Gori, od divljnine Prokletija, očaravajućih vrhova Durmitora, plavetnila Bokokotorskog zaliva, do Cetinja koje impresionira istorijskim i kulturnim nasljeđem, i upravo tolika raznolikost čini našu zemlju posebnom.
“Najveća prednost Crne Gore jeste izuzetna raznolikost. Malo je zemalja koje na tako malom prostoru nude spoj obale, visokih planina, dubokih kanjona, nacionalnih parkova i još uvijek nedovoljno istraženih regiona”, kaže Stein.
A jedan od centralnih izazova turističkog razvoja u Crnoj Gori jeste strukturna neravnoteža između intenzivno opterećene obale i nedovoljno valorizovanog zaleđa.
“Glavni izazov leži u činjenici da je turizam dugo bio koncentrisan u ograničenom broju područja, prvenstveno na obali. To može stvoriti pritisak ukoliko se ne adresira na vrijeme. Dugoročni izazovi zahtijevaju strateško planiranje, dok se neki pomaci - poput bolje promocije unutrašnjosti i postojećih ruta - mogu ostvariti relativno brzo uz jasnu viziju i političku volju”, ističe Stein.
Putnici traže autenetičnost
Savremeni putnici sve više traže smisao, a ne luksuz. Stein objašnjava kako trendovi danas najviše utiču na izbor destinacija.
“Uočavamo jasan pomak ka autentičnim iskustvima, sporijem putovanju i destinacijama koje nude više prostora i manje gužvi. Sve je veće interesovanje za putovanja drumom, kulturnu dubinu umjesto pukog provoda, kao i boravak u prirodi koji omogućava isključivanje iz stalno prisutnog digitalnog okruženja”; ističe Stein.
Pojašnjava da se Crna Gora prirodno uklapa u ove trendove.
“Njena unutrašnjost, pejzaži i manje poznate regije nude upravo ono što savremeni putnici traže: mir, autentičnost i osjećaj otkrivanja”, ukazuje on.
Putopisna priča da oslikava život zajednice
BBC Travel je poznat po narativnom i istraživačkom pristupu. Sagovornik Analitike ističe da dobra priča ide daleko izvan nabrajanja atrakcija ili ličnog putopisa.
“Tražimo tekstove koji su promišljeni, dubinski i zasnovani na lokalnim perspektivama. Najbolje priče dopuštaju da destinacija sama govori, dok se autor povlači u drugi plan. Izuzetno nam je važno da priča obuhvati ljude, kulturu, istoriju i kontradikcije jednog mjesta. Ljepota je važna, ali bez konteksta i ljudske dimenzije ona ostaje površna”, ukazuje Stein.
Mladim autorima koji se bave putopisnim novinarstvom savjetuje da izbjegavaju promotivni ton.
“Kredibilitet se gradi kroz posmatranje, istraživanje i poštovanje lokalnog konteksta. Mladi autori bi trebalo da slušaju lokalne glasove i razumiju prostor o kojem pišu, umjesto da se oslanjaju na površne impresije. Najčešća greška je fokusiranje isključivo na superlative i vizuelne utiske. Kvalitetna putopisna priča objašnjava zašto je neko mjesto važno, a ne samo zašto izgleda lijepo”, ističe sagovornik Analitike.
Lokalne zajednice ključne
U uskim sokacima, na obroncima planina, obalama mora, u razgovoru sa lokalcima nastaju priče koje oslikavaju dušu jednog kraja, zemlje, naroda. Stein pojašnjava koliko je važno da lokalne zajednice budu aktivni učesnici u pričama koje se o njihovim zemljama plasiraju globalnoj publici.
“Lokalne zajednice su ključne. U BBC Travel-u veliku pažnju posvećujemo radu s lokalnim novinarima i stručnjacima, jer oni donose nijansirano i odgovorno razumijevanje prostora. Međunarodni mediji mogu doprinijeti pravednijem i dubljem predstavljanju malih destinacija upravo kroz isticanje lokalnih perspektiva i podsticanje turizma koji donosi stvarnu korist zajednicama, umjesto da ih opterećuje”, zaključuje Stein.
