Predložena izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini koju su predložili poslanici Pokreta Evropa sad (PES) u vezi neradne nedjelje ne uvažava preporuke Ustavnog suda, već ih suštinski obesmišljava – ocijenili su iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), koja je prije šest godina podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a ovog zakona čiju promjenu sada predlaže PES, da bi, kako se čini, preduprijedili situaciju ukoliko Ustavni sud zabranu rada nedjeljom ocijeni neustavnom.
UPCG, kako su kazali Pobjedi, očekuje da će Ustavni sud na adekvatan način znati da odbrani stav, shodno ulozi koju ima u društvu.
Inicijativa
Ustavni sud je krajem maja usvojio inicijativu UPCG i nakon šest godina od njenog podnošenja, pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zakonske odredbe kojom je zabranjen rad nedjeljom i praznicima u trgovinama, a koju je Skupština izglasala 2019. godine u vrijeme Vlade Duška Markovića.
Sud je tada ocijenio da se osnovano postavlja pitanje saglasnosti odredbi zakona sa ustavnim principima jednakosti svih pred zakonom, ograničenja ljudskih prava i sloboda, slobode preduzetništva i saglasnosti pravnih propisa. Osim toga, doveli su u pitanje i postojanje ustavno prihvatljive ravnoteže između prava onih kojima je rad dopušten i onih kojima je zabranjen.
U prijedlogu izmjena zakona koji potpisuje 11 poslanika PES-a, fokus zabrane radne nedjelje prebacuje se na zdravstveni aspekt. Član 35a se mijenja na način da se prije dijela kojim se uvodi zabrana, navodi da se to radi ,,u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i trgovina na malo“, te da među izuzecima od ovog pravila, osim apoteka, pijaca, benzinskih pumpi, kioska i slično, više neće biti veleprodajnih skladišta.
Prioritet
Pobjedi su iz Ustavnog suda kazali da odluku o eventualnoj neustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini još nijesu donijeli dodajući da je rješenje o pokretanju postupka Skupštini i Vladi dostavljeno 21. jula. Navode da još nije zakazana ni sjednica na kojoj će se ovaj predmet naći, ali dodaju da ima status prioritetnog, imajući u vidu da je pokrenut postupak ocjene ustavnosti.
“U aktu kojim je Ustavni sud dostavio Skupštini rješenje o pokretanju postupka je navedeno da Skupština može dostaviti odgovor na navode sadržane u rješenju, u roku od 60 dana od dana prijema. Međutim, Skupština u ostavljenom roku nije dostavila odgovor, a u aktu koji je dostavljen Vladi Crne Gore je samo navedeno da im se dostavlja rješenje o pokretanju postupka, ali ni Vlada nije pružila odgovor, odnosno mišljenje na navode sadržane u rješenju o pokretanju postupka. Skupština i Vlada nijesu podnosile zahtjev za zastoj postupka”, kazali su iz Ustavnog suda.
Iz PES-a su nakon stavljanja u skupštinsku proceduru ovih izmjena, poručili da snažno podržavaju neradnu nedjelju ,,jer je riječ o pravednoj, društveno odgovornoj i ekonomski ispravnoj odluci.“ Navode da su zbog toga predložili izmjene ovog zakona koja su, kako tvrde, usaglašene sa ocjenama Ustavnog suda.
“Neradna nedjelja je simbol društva koje cijeni rad i poštuje čovjeka. Ukidanje ovog prava značilo bi vraćanje u vrijeme iscrpljivanja i nesigurnosti, kada su zaposleni bili bez glasa i bez odmora”, kazali su iz PES-a.
Dodali su da su zaposleni u trgovinama, prije 2019., bili izloženi prekomjernom radu, niskim platama, nedostatku sindikalne zaštite te da nijesu imali nijedan garantovani dan odmora. Uvođenjem neradne nedjelje, kako navode, hiljade radnika je prvi put dobilo siguran dan odmora.
“Praksa je pokazala da ekonomska aktivnost u sektoru trgovine nije oslabila – naprotiv, porasla je. Promet u trgovinama je stabilan, a najveći trgovački lanci, i pored neradne nedjelje, ostvaruju rekordne profite i šire poslovanje. To jasno pokazuje da zabrana rada nedjeljom nije prepreka privredi, već dokaz da je moguće graditi održiv model rasta u kojem su i radnik i poslodavac na dobitku”, saopštili su iz PES-a.
U obrazloženju za izmjenu zakona iz PES-a navode da je interes zaštite zdravlja ljudi pretežniji od interesa poslodavaca za ostvarenje prihoda, pozivajući se na istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije da duge radne sedmice preko 55 sati povećavaju rizike za kardiovaskularne i mentalne bolesti. Kraće radne sedmice, kako se navode, te rizike smanjuju, a ograničavanje rada nedjeljom je jedan od najučestalijih alata za smanjenje kumulativnog opterećenja radnika.
Iako su u međuvremenu vođeni pregovori o izmjeni zakona tako da se radnicima za rad nedjeljom omogući uvećana dnevnica i slobodan dan naredne sedmice, za to nije postojala skupštinska većina.
