Najveći broj protesta uslijedio je od članova UPCG sa područja Glavnog grada-Podgorica u dijelu evidentnog povećanja iznosa naknada, posebno onih koji se svrstavaju u kategoriju “restorani i drugi komercijalni objekti“.
Tim povodom, UPCG saopštava sljedeće:
-Komunalne naknade za korišćenje puteva prepoznate su u UPCG kao značajna biznis barijera koju treba eliminisati. UPCG je nizom aktivnosti, posebno preko Savjeta za regulatornu reformu i unapređenje poslovnog amibijenta, više puta aktuelizovala ovaj problem. Poslednji put, UPCG je to učinila pisanom inicijativom od 5. jula 2012.god, uz uvjerenje da će ista biti predmet dodatne pažnje predstojeće sjednice odnosnog Savjeta.
- Rezultat zalaganja UPCG je da, počev od 30.07.2010.god, a prema Zakonu o unaprjeđenju poslovnog ambijenta (kojim su, između ostalog, izmijenjene odredbe Zakona o putevima), visinu naknade za opštinske puteve utvrđuju nadležni organi lokalne samouprave - uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore.
Međutim, i nakon ovog, u većini jedinica lokalnih samouprava na snazi su bile odluke za koje nije obezbijeđena prethodna saglasnost Vlade CG, a na šta je UPCG još sredinom 2011. godine upozoravala, posebno jer je time dovedena u pitanje ustavnost i zakonitost takvih odluka. O tome ubjedljivo „svjedoče“ i odluke Ustavnog suda CG, kojima je utvrđena neustavnosti i nezakonitost odluka o korišćenju i naknadi za korišćenje putnog zemljišta pored opštinskih i nekategorisanih puteva (U: BR: 106/019; U-II br. 31/1.)
-UPCG smatra da izazov ekonomske krize koji pogađa najviše realni, a izvjesno i javni sektor, izgleda nije bio dodatno opominjuć prilikom odmjeravanja visina naknada za korišćenje opštinskih i lokalnih puteva. Samim tim, nagoveštaj da će realni sektor biti relaksiran kada su u pitanju visine naknada očito nije ostvaren. Tako, ilustracije radi, Skupština Glavnog grada-Podgorica nije uvažila činjenicu da najveći broj privrednih subjekta realnog sektora čine preduzetnici, mikro, mala i srednja privredna društva. Da je drugačije, uvažila bi se više nego potrebna selektivnost, a ugroženi dio realnog sektora ne bi se dovodio u još neizvjesnije stanje. UPCG podsjeća i na preporuke iz Evropskog akta o malom biznisu koje opominju, a čija je svrha prepoznavanje posebnog značaja i uloge malih i srednjih preduzeća u ekonomiji EU, uslijed čega iste ne treba pretjerano opterećivati izdacima u koje, nesumnjivo, spadaju i odnosne naknade. Takođe, UPCG ukazuje da neselektivnost u razvrstavanju obveznika pomenute naknade rezultira i činjenicom da ekonomski moćna privredna društva imaju obavezu plaćanja istog iznosa naknade kao i najveći broj mikro i malih privrednih društava koja se nalaze na rubu ekonomske izdržljvosti - kada su u pitanju takse, naknade i ostala davanja.
S druge strane, u UPCG su primjera radi, prepoznati i pojedini pozitivni pomaci u Odluci Glavnog grada Podgorice po pitanju odnosne naknade, kao što je naknada za kategoriju „stovarišta i skladišta“ koja je brisana.
UPCG cijeni da struktura najnovije odluke SO Glavnog grada-Podgorica ukazuje na značajno uvećanje naknade koju realni sektor treba da plati. Primjera radi, jedan isti poslovni subjekt (razvrstan kao drugi komercijalni objekat) koji je po ranije važećoj odluci platio naknadu u iznosu od 150 eura, sada - po novoj odluci iz 2012. sodine, a za koju postoji i saglasnost Vlade CG, treba da plati 700 eura (povećanje od cc preko 350%).
Predmetno povećanje još je drastičnije izraženo u slučaju kada privredni subjekt posluje na više adresa u Glavnom gradu-Podgorici. Naime, navedeno rezultira time da se konkretnom privrednom subjektu obaveza plaćanja povećava u skladu sa brojem lokacija, a to znači da se visina naknade, za npr. 10 objekata, može kretati i do 7.000 eura. U sadašnjem ekonomskom trenutku koji karakterišu posebno otežani uslovi poslovanja, više je nego očigledno je da navedeno predstavlja prekomjeran teret za poslodavce i primjer je daljeg opterećenja za mikro i mala preduzeća čije se poslovanje, prihodi, ali i ukupna održivost ozbiljno dovode u pitanje.
Za razliku od iznijetog, treba uputiti i na primjere pojedinih jedinica lokalnih samouprava koje su ovom pitanju pristupile na drugačiji način. Naime, i u njima je, uz prethodnu saglasnost Vlade, utvrđena godišnja naknada za korišćenje komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa opštinskog puta (bilo sa ulice, naselja ili lokalnog puta), ali se ista kreće u visini koja je primjerena i koja dodatno ne opterećuje poslovanje privrednika. Kao primjer opredjeljenja za poslovni ambijent, po mišljenju UPCG, mogla je poslužiti Odluka SO Rožaje kojom se privatni preduzetnici sa tog područja oslobađaju 50% utvrđene naknade za korišćenje lokalnih i nekategorisanih puteva za 2008. i 2009. godinu.
- UPCG upućuje na neizbježnu obavezu lokalnih samouprava, a posebno Glavnog grada-Podgorica, da preispitaju važeće odluke i usklade ih sa stvarnim mogućnostima realnog sektora. To, prethodno, podrazumjeva obavezne konsultacije u lokalnim Socijalnim savjetima u kojim će se čuti argumentacija privrednika o razlozima za preispitivanje visina naknada koje su određene odlukama lokalnih samouprava.
- UPCG će i dalje istrajavati da preko institucija sistema (Savjet za regulatonu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta, Socijalni savjet CG, Vlada CG, organi lokalnih samouprava) utiče na promjene propisa koji će relaksirati uvećane iznose pomenutih i sličnih naknada i omogućiti da sadašnji privrednici, a naročito budući, imaju pogodno tlo za dalji razvoj poslovnih aktivnosti. Ovo posebno ukoliko imamo u vidu zapažanja Savjeta stranih investitora u CG saopštena u Bijeloj knjizi za 2011.god, kojima se, pored ostalog, sugeriše zabrinutost zbog lokalnih poreza i dažbina koje opštine naplaćuju, a naročito ad hoc uvode.
-Sve navedeno upućuje na potrebu intenziviranja komunikacije Vlade CG sa UPCG po pitanjima stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta i hitnosti preispitivanja saglasnosti koja je data na Odluke kojima se uređuju visine navedene naknade, a što podrazumjeva i obavezu održavanja sjednice nacionalnog Socijalnog savjeta na kojem će o tome biti raspravljano, zaključeno je u saopštenju.
