Iz UNICEF-a su kazali da od 2012. godine, njihova istraživanja pokazuju da su djeca u Crnoj Gori više pogođena siromaštvom od bilo koje druge starosne grupe.
Navodi se da je svako treće dijete u Crnoj Gori (32,4 odsto) u riziku od siromaštva (SILC 2018, MONSTAT).
Ističe se da je stopa siromaštva djece u Crnoj Gori za sedam odsto veća od nacionalne stope siromaštva.
Očekuje se da će ta brojka dodatno biti povećana zbog porasta broja staratelja koji su, usljed pandemije COVID-a-19, izgubili posao ili imaju smanjene prihode.
„Prilikom suočavanja s izazovnom finansijskom situacijom u zemlji, neophodno je izbjeći smanjivanje budžeta za socijalnu i dječju zaštitu.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander smatra da je, da bi se pravovremeno i na efikasan način odgovorilo na potrebe sve većeg broja djece koja rastu u siromaštvu, potrebno hitno povećati prioritetna ulaganja u sistem socijalne zaštite.
"Djeca koja rastu u siromaštvu lišena su osnovnih ljudskih prava i nemaju vremena za čekanje. Ona svoje djetinjstvo i adolescenciju žive samo jednom i to sada. Zato moramo reagovati odmah”, istakao je Santander.
Navodi se da brza procjena socijalnog uticaja pandemije COVID-a-19, koju je nedavno sistem UN-a sproveo u Crnoj Gori, pokazuje da svaka treća porodica s djecom mlađom od šest godina ne može priuštiti sve osnovne proizvode za bebe i djecu.
Ističe se da takođe, svaka treća porodica s djecom uzrasta od šest do 18 godina navodi da ne može priuštiti odjeću i obuću za djecu.
Ocjenjuje se da reforma sistema socijalne zaštite treba da bude hitan i suštinski dio opšte nacionalne strategije društveno-ekonomskog razvoja, da bi se obezbijedio odgovarajući životni standard za svako dijete u Crnoj Gori.
„Siromaštvo je više od nedostatka prihoda. Siromaštvo znači biti lišen mogućnosti razvoja svog punog potencijala. Svako siromašno dijete ima život koji je sputan od početka, jer ono je sputano u svemu što bi moglo biti. To je gubitak za cijelo društvo", kazao je Santader.
On je ocijenio da stoga, smanjenje siromaštva treba da počne od prve godine, u ranom djetinjstvu.
"To je naša kolektivna odgovornost i pravo svakog djeteta. UNICEF je spreman da pruži podršku Crnoj Gori u ovom poduhvatu”, poručio je Santander.
Iz UNICEF-a su kazali da istraživanja pokazuju da visok stepen nejednakosti usložnjava pitanje siromaštva u Crnoj Gori.
Ukazuje se da prosječni prihod najbogatije petine građana Crne Gore je 7,4 puta veći od prosječnog prihoda najsiromašnije petine građana (Eurostat, 2020).
"Ovaj odnos je znatno iznad prosjeka EU (5,1), a uporedivo visoke brojke mogu se naći u samo nekoliko istočnoevropskih zemalja, uključujući Bugarsku, Litvaniju i Srbiju", rekli su iz UNICEF-a.
Oni su kazali da postoje značajne geografske razlike koje treba uzeti u obzir u svim naporima usmjerenim ka smanjenju siromaštva.
"U sjevernoj regiji rizik od siromaštva 37,9 odsto, znatno je veći nego u centralnoj - 15,4 odsto i južnoj regiji 19,6 odstro i Podgorici- 18odsto (SILC 2018, MONSTAT)", naveli su iz UNICEF-a.
