Svijet

Da bi se spriječio pad u siromaštvo

UN: Vlade moraju da rade na izgradnji nove privrede i otvaranju radnih mjesta

Na osnovu naučenog iz svjetske ekonomske i finansijske krize 2008-2009. godine, okvir ukazuje da su države koje imaju jake sisteme socijalne zaštite i osnovne usluge pretrpjele najmanju štetu i najbrže se oporavile. Da bi se spriječilo da milijarde ljudi zapadnu u siromaštvo, vlade u cijelom svijetu treba što prije da prilagode, prošire i povećaju mjere zaštite, kao što su novčani transferi, pomoć za hranu, programi socijalnog osiguranja i davanja za djecu, kako bi pružile podršku porodicama, apeluju iz Ujedinjenih nacija.

UN: Vlade moraju da rade na izgradnji nove privrede i otvaranju radnih mjesta Foto: Loop Cayman
Izvor

U cilju umanjenja efekata pandemije COVID-19, UN pozivaju na što veću podršku u pravcu prevazilaženja predstojećih izazova, uključujući neodložno reagovanje sistema socijalne zaštite u skladu sa različitim efektima pandemije na ugrožene grupe, djecu, žene, muškarce, kao i one koji rade u neformalnom sektoru.

“To je posebno hitno s obzirom da četiri milijarde ljudi, odnosno više od polovine svjetskog stanovništva – uključujući dvije trećine djece – nema nikakvu socijalnu zaštitu ili je postojeća zaštita neadekvatna”, dodaju oni.

Urgentna zdravstvena kriza koju je donio COVID-19 dovela je do istorijske recesije sa rekordnim brojem ugroženih i nezaposlenih, što je izazvalo nezabilježenu krizu koja najviše pogađa najsiromašnije, a posebno žene i djecu.

U novom okviru koji je sinoć predstavljen kao mapa puta za podršku državama u socijalnom i ekonomskom oporavku, Ujedinjene nacije pozivaju na veliko proširenje međunarodne podrške i preuzimanje obaveze da se ljudima u svim djelovima svijeta obezbijedi pristup osnovnim uslugama i socijalnoj zaštiti.

“Okvir Ujedinjenih nacija za neodložan socioekonomski odgovor na COVID-19: zajednička odgovornost, globalna solidarnost i urgentne mjere za ugrožene“ poziva na očuvanje radnih mjesta, preduzeća i izvora egzistencije da bi društva i privrede što prije i što sigurnije krenuli putem oporavka, održivosti, rodne ravnopravnosti i smanjenja emisije ugljen-dioksida i gradili „novu normalu“, bolju od stare”, navode iz UN-a.

“Ovo nije samo zdravstvena, već i ljudska, radna, humanitarna i razvojna kriza. I ne pogađa samo najugroženije. Ova pandemija pokazuje da smo svi u riziku, jer naša snaga zavisi od najslabijeg zdravstvenog sistema. Do sada nezabilježen obim pandemije zahtijeva da i odgovor bude jači nego ikada,“ izjavio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, koji je u martu predstavio svoj izvještaj o socioekonomskim efektima COVID-19 „Zajednička odgovornost, globalna solidarnost“.

Kako je dodao, sve što radimo za vrijeme i nakon ove krize mora da bude usmjereno ka izgradnji ravnopravnijih, inkluzivnijih i održivijih privreda i društava otpornijih na pandemije, promjene klime i brojne druge globalne izazove koji su pred nama.

Novim okvirom je utvrđeno kako će tijela u sastavu Ujedinjenih nacija ostvarivati tu viziju na terenu.

“Odluke koje budu donijete u narednih nekoliko mjeseci biće od presudnog značaja za napredak u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja (COR), koji predstavljaju okvir UN za oporavak od socijalnih i ekonomskih potresa”, ističu iz UN-a.

Podsjećajući da je za vrijeme epidemije ebole 2014. godine više ljudi umrlo zbog prekida u pružanju socijalnih usluga i ekonomskog pada nego od samog virusa, okvir je usredsrijeđen na potrebe i prava onih koje pandemija najviše pogađa – najugroženijih država, grupa i onih koji su u riziku da budu izostavljeni.

Portal Analitika