Govoreći na virtuelnoj konferenciji za novinare u Ženevi, Akim Stajner, administrator Programa UN za razvoj (UNDP), rekao je da je analiza 159 zemalja u razvoju pokazala da rast cijena ključnih vrsta robe već ima „neposredan i razoran uticaj na najsiromašnija domaćinstva svijeta“.
Studija pokazuje da je ekonomski šok zbog ruske invazije na Ukrajinu uslijedio posle 18 mjeseci zatvaranja zbog pandemije kovid-19, koja je imala sporiji, ali kumulativan i snažan negativan uticaj na svjetsku ekonomiju.
Kako prenosi Glas Amerike (VOA), Stajner je naveo da je pandemija već gurnula oko 125 miliona ljudi u siromaštvo.
Na istoj konferenciji za novinare, visoki ekonomista UNDP Džordž Grej Molina rekao je da su se, kao rezultat, mnoge zemlje suočile sa 36 mjeseci „lančanih potresa“.
Kako je istakao, efekat rata je bio „drastično brži“, uticao je na globalno snabdijevanje hranom i energentima, te doveo do rasta inflacije.
Stajner je konstatovao da posle neuspjeha svjetskih vlada da preduzmu odlučne i „radikalne“ korake, prijeti rizik od izbijanja masovnih nereda, jer građani gube strpljenje i sposobnost da se nose sa situacijom.
Studija razvojnog programa UN nudi i neke preporuke u domenu finansijske politike da bi se odgovorilo na krizu. Stajner je, na primjer, nagovijestio da neke zemlje mogu da riješe problem ubrzane inflacije bez primjene „grubog instrumenta“ – podizanja kamatnih stopa.
Administrator UNDP takođe je ocijenio da bi multilateralne investicione institucije, kao što je Međunarodni monetarni fond, mogle da obezbijede više kapitala i omoguće zemljama da rješavaju probleme pomoću ciljanog kreditiranja i drugih mjera odgovora na krizu.
