Koliko je dramatična situacija, pokazuje najnoviji izvještaj tog tijela UN u kome se navodi da stotine miliona ljudi širom svijeta nema dovoljno hrane i vode, prenosi Dojče vele.
Svjetski program za hranu procenjuje da bi broj onih koji gladuju u svijetu mogao da se udvostruči i da dostigne cifru od 265 miliona ljudi.
Rukovodilac odjeljenja Svjetskog programa za hranu UN u Bangladešu Ričard Ragan rekao je da je posebno dramatična situacija u Bangladešu, gdje je prije izbijanja epidemije u jednom izbjegličkom kampu 1.000 kamiona svakog dana dovozilo najneophodnije namirnice i potrepštine.
Sada u kamp, u kome su smještene izbjeglice iz naroda Rohindže koji su iz susjednog Mjanmara pobjegli u Bangladeš, dnevno stiže samo 400 do 500 vozila sa hranom, a nekad i manje, rekao je Ragan.
"Pokušavamo da dopremimo što više hrane kako bi popunili rezerve. Cijene osnovnih životnih namirnica su porasle, poneke i 30 do 40 odsto. To je veliko opterećenje, posebno za one koji žive na ivici siromaštva", naveo je on.
Situacija nije mnogo bolja ni za ljude koji žive van izbjegličkog kampa, jer već sada u Bangladešu 40 miliona ljudi nema dovoljno hrane.
Ragan smatra da će korona kriza dovesti do toga da dodatnih 20 miliona ljudi neće imati što da jede.
Kovid-19 pogoršao je položaj siromašnih u svijetu
Prošle godine su ratovi, elementarne nepogode zbog klimatskih promjena i ekonomski problemi stvorili uska grla u snabdjevanju hranom, a uz to, najezde skakavaca opustošile su obradive površine u Africi i na arapskom poluostrvu.
Mnogi su i do sada bili bez ičega, a sada mogu da računaju s katastrofalnim posljedicama pandemije.
Zatvaranje granica i zabrana kretanja dovele su do toga da sezonski radnici ostanu bez zarade, a poljoprivrednici bez žetve, dok su mnoga ostrva na Karibima, koja zavise od uvoza hrane i turizma, suočena su s rastućim troškovima i gubitkom prihoda.
"U zemljama kao što su Jemen, Avganistan, Burkina Faso i Južni Sudan ima 30 miliona ljudi koji su upućeni na isporuke hrane WFP kako bi preživjeli", kaže Arif Husain, ekonomista koji radi za Svjetski program za hranu.
"Ako se ništa bitnije ne promjeni u sljedećem kvartalu ove godine, dnevno bi od gladi moglo da umire i po 300.000 ljudi", kaže Husain.
U vremenu kada je milionima ljudi potrebna pomoć, smanjuju se uplate i dobrovoljni prilozi humanitarnim organizacijama.
Bogate zemlje koje finansijski pomažu Svjetski program za hranu, uzdržanije su u vremenima krize, jer se plaše sloma sopstvene ekonomije zbog pandemije.
Svjetski program za hranu, ipak, pokušava da prikupi novac kako bi se izbjeglo ono najgore.
Ali finansijska pomoć je samo korak u nizu. WFP poziva i na obustavljanje ratnih dejstava, što bi, naglašava Arif Husain, pomoglo da se spasi znatno više ljudskih života.
