“Mi smo sada, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede”, rekla je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Građansko obrazovanje u zemljama Zapadnog Balkana sve češće se prepoznaje kao ključni alat za jačanje demokratske kulture, tolerancije i odgovornog građanskog učešća.
Međutim, u kontekstu duboko ukorijenjenih patrijarhalnih normi, porast klerikalizma i još uvijek ne izliječenih rana iz prošlosti, implementacija ovakvog obrazovanja postaje izazovna.
Povodom učešća na trećem Međunarodnom forumu za žene, miru i bezbjednosti u Prištini, gdje je govorila o značaju građanskog obrazovanja u postkonfliktnim društvima, gost emisije E uživo bila je Daliborka Uljarević izvršna direktorica CGO.
Region nije mjera, kaže Uljarević, za dobre prakse građanskog obrazovanja, te je bolje da Crna Gora bude okrenuta prema zapadu i, dodaje ona, državama članicama EU, kojoj, kako kaže, Crna Gora stremi.
“Kad govorimo o građanskom obrazovanju postoji i taj formalni dio, koje država obezbjeđuje, bilo kroz ono što su javne škole, ili privatne akreditovane škole i u kojoj mjeri i kako je to građansko obrazovanje zastupljeno. Nažalost, ono kod nas više ne postoji, faktički. U tom dijelu mi smo bili jako ponosni 2006./2007.godine kada smo usvojili jednu od inicijativa CGO, Strategiju građanskog obrazovanja i onda je ono ušlo u naše osnovne škole kao obavezan predmet i srednje škole kao opcioni predmet, živjelo je neko vrijeme, ali je istovremeno nije bilo dovoljno sluha o značaju tog predmeta, tako da je on faktički prestao biti obavezan 2017.godine, tada je Ministarstvo odlučilo da on ide takođe u izborne i to ga je do dana današnjeg marginalizovalo. Mi smo sada, rekla bih, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede”, rekla je Uljarević.
Organizacije civilnog društva, podsjeća Uljarević, pružaju mogućnosti alternativnog obrazovanja, ali je ipak činjenica da je crnogorsko društvo daleko od, kako kaže, građanski obrazovanih građana i građanki.
Takođe, smatra Uljarević, da je gotovo incidentno da se kod mladih ljudi razvija kritičko mišljenje, jer same škole, ističe ona, više zastuparu autoritarni pristup, po kojem se od učenika očekuje da usvojeno gradivo, kako kaže, samo reprodukuju i kao takvo predstave.
“Učenici se ne ohrabruju da kritički misle i odatle već dolazimo do situacije da se zapravo kroz obrazovni sistem želi kreirati poslušan građanin, a ne aktivan građanin, što bitno utiče na čitavu teksturu društva”, zaključila je Uljarević.
