Slučaj glumca Dragana Mićanovića, kojem nije omogućeno da otvori Filmski festival Herceg Novi zbog govora, otvara pitanje odgovornosti i mogućeg pokušaja cenzure umjetnika, ocijenila je programska direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević u centralnoj informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E. Poručila je da je posebno važno utvrditi ko je odlučio da se na manifestaciji koja se finansira iz javnih sredstava određuje šta smije, a šta ne smije da se govori.
Glumac Dragan Mićanović nije imao priliku da zbog svog govora otvori Filmski festival Herceg Novi, o čemu se dosta govorilo na samom festivalu, kaže Uljarević i dodaje da sve ukazuje na to da se desio dosad nezabilježen slučaj na crnogorskoj kulturnoj sceni, te se otvara pitanje odgovornosti ko je zapravo pokušao da cenzuriše poznatog umjetnika.
Ključno je da se razjasni, smatra ona, ko je odlučio da se na jednoj manifestaciji koja se finansira iz javnih sredstava pošalje poruka šta smije, a šta ne smije da se govori i da to nosi, kako kaže, određenu vrstu sankcija.
"Jako je važno insistirati na odgovorima po čijem nalogu i uz koje obrazloženje se to desilo i vrijedi podsjetiti da je Crna Gora u jednom periodu kada je takođe bio jedan drugi autokrata na vlasti u Srbiji bio Slobodan Milošević bio upravo zona u kojoj su se okupljali ne samo slobodni umjetnici, već i drugi kritičari iz Srbije, imali su prostor i to zvanični prostor su imali da izraze svoju kritiku. Danas imamo potpuno drugačiju situaciju i ako taj autokrata koji je faktički u jednoj terminalnoj fazi pogođen ogromnim unutrašnjim nezadovoljstvom, ali i onim što je razumijevanje međunarodne zajednice kakav je on problem on u širem aspektu, danas imamo mehanizme da utiče na ono što je autocenzura i što je procjena naših zvaničnika šta se njemu može ili ne može dopasti, onda mi ne govorimo samo o cenzuri jednog umjetnika, već govorimo i o nečemu što je poniźavanje Crne Gore, jer je on taj koji svakodnevno i intenzivno šalje poruke koje su izrazi nepoštovanja prema državi Crnoj Gori i njenim evropskim ambicijama, ali i prema svakom drugom napretku" rekla je Uljarević.
Juče su u Skupštini Crne Gore izglasane ustavne promjene koje se tiču Centralne banke Crne Gore i pravosuđa, glasovima 68 poslanika, a na današnjem zasjedanju govorilo se o zakonima koji uređuju rad Specijalnog državnog tužilaštva i Vrhovnog državnog tužilaštva.
Sa promjenama Ustava se kasni, kaže Uljarević, zbog donosilaca odluka, a sada se ušlo u fazu koja to mora odmah i naprečac da završi, uz izostanak sadržajne javne rasprave, dodaje ona.
"Ustavni odbor je imao jednu formalnu sjednicu na kojoj je odbio sve sugestije i prijedloge bez ikakvih obrazloženja osim onih da je rok takav da ne može o tome da se raspravlja. Ja moram da kažem da je jako važno što smo mi došli do ovih ustavnih promjena u dijelu koji se odnosi na dva pokazatelja, prvo se pokazalo da vlast i opozicija mogu da nađu određeni zajednički jezik kada je riječ o jasno definisanom strateškom cilju, a u ovom slučaju to je dinamizacija pregovora sa Evropskom unijom. To je uostalom moglo isto tako da se desi i ranije, a zbog čega se nije desilo na tim stranama je da odgovore", istakla je Uljarević.
Smatra da politički konsenzus nije praćen kvalitetnim ustavnim konsenzusom, jer se ne radi o dokumentu koji se često mijenja, a bilo je, dodaje ona, prostora da izmjene budu napravljene na održiviji i bolji način.
13
