Posljedice usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku, iz ovog ugla, nesagledive su po Crnu Goru i već ozbiljno zakočene procese demokratizacije i evropeizacije, na što ukazuju i brojne reakcije izražene zabrinutosti sa najrelevantnijih međunarodnih adresa, ocijenila je za Pobjedu izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Ona je ukazala da kršenja Ustava kojem je ranije pribjegavala i vlast Demokratske partije socijalista u nekoliko slučajeva, poput, kako je kazala, trećeg mandata Filipu Vujanoviću, Vesni Medenici ili produženju mandata članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, ne može i ne smije biti opravdanje za kršenje Ustava i zakona od strane nove većine.
NEUSTAVNOST
Neustavnost je neustavnost, kazala je i poručila da se to ne može sada ničim relativizovati.
"DPS plaća danas ceh onog što su radili, ali mene brine što ceh plaća i što će nastaviti da plaća čitava Crna Gora ako novi donosioci odluka misle da ih Ustav ne obavezuje i da partikularne interese treba rješavati kroz flagrantno kršenje tog najvišeg pravnog akta koji bi trebao da im bude Sveto pismo, da se izrazim jezikom koji je mnogima u tim strukturama bliži", naglasila je Uljarević.
Upitala je i što je sljedeće i hoće li se nekim novim zakonskim aktima mijenjati ustavno određenje izbora sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta ili vrhovnog državnog tužioca i time i dalje gaziti po vladavini prava.
"Dijalog lidera parlamentarnih stranaka o izlasku iz ove teške i trajuće političke krize bi, po mom sudu, morao biti put ka stvaranju minimalne normalnosti, jer je Crna Gora danas nestabilna i nefunkcionalna država", ocijenila je Uljarević.
Smatra da se, ukoliko se ova situacija intenzivira, otvaraju i bezbjednosni rizici.
"Primarnu odgovornost uvijek nosi vladajuća većina. Zato je oštrica kritike bila na DPS-u dok su bili vlast, kao što sad mora biti na onima koji su danas vlast. Brine sljepilo, frustracija i nezrelost političkih aktera, a prije svega onih koji su u Vladi, ali i mnogih u Skupštini", naglasila je sagovornica Pobjede.
Ukazala je i da nema kvalitativne promjene kroz urušavanje bazičnih demokratskih principa i institucija, a čini se, dodala je, i da neki u parlamentarnoj većini koja je izglasala ovakav zakon o predsjedniku vjeruju da za njih nema granica.
"Konačno, da bi taj dijalog uspio moraju se odluke donositi u interesu države Crne Gore, a ja se bojim da se nekim procesima više ne upravlja iz Crne Gore, odnosno da pojedini funkcionalno važni akteri u Crnoj Gori ne razmišljaju niti autonomno niti racionalno", kazala je Uljarević.
Da se procesima ne upravlja u Crnoj Gori, smatra i politički analitičar Zlatko Vujović.
INTERNACIONALIZACIJA
On je za Pobjedu ocijenio da sadašnja parlamentarna većina sprovodi agendu zvaničnog Beograda koji je ključni saveznik zvanične Moskve, ali i istakao da su gotovo svi njihovi potezi usaglašeni sa interesima zvanične Moskve i Rusije.
"U takvoj situaciji proruske snage su preuzele kontrolu nad vojnim i obavještajnim sistemom Crne Gore. To je jedan veliki alarm iz razloga što zapadne zemlje više nemaju partnera u vlastima Crne Gore", smatra Vujović.
Govoreći o konkretnim izmjenama Zakona o predsjedniku, Vujović je kazao da je očigledno da sadašnja većina pokušava, sa jedne strane, da primora predsjednika da prekrši Ustav, a ako to ne uspije onda da pokuša da eventualno, u krajnjem ishodu, i smijeni predsjednika i pored toga što ne postoji funkcionalni Ustavni sud.
"Odnosno da ga smijeni na neustavan način. Vjerovatno bi i u tom slučaju izašli sa argumentom, koji se čuo ovih dana, da ko misli da je prekršen Ustav neka se žali Ustavnom sudu. Vidimo da postoji jasna namjera da se Crna Gora gurne dublje u političku krizu kroz blokiranje izbora sudija Ustavnog suda", kategoričan je Vujović.
Ipak, kazao je da ohrabruju oštre reakcije zapadnih partnera koji, kako je rekao, očigledno povlače crvene linije „gdje se više neće tolerisati ovakvo ponašanje sadašnje parlamentarne većine“.
Kao rješenje ovakve situacije Vujović vidi internacionalizaciju unutrašnje političke krize.
"CEMI, a i ja lično, zalagaćemo se za posredovanje EU ili nekih drugih zemalja, zapadnih partnera kao SAD i UK, u postizanju dogovora oko sudija Ustavnog suda i stvaranja uslova za održavanje izbora. Trenutno ove probleme nije moguće samostalno riješiti u Crnoj Gori, prije svega zbog ogromnog miješanja Srbije i Rusije u unutrašnja pitanja i kontinuirane destabilizacije Crne Gore", naglasio je Vujović.
U tom procesu, pojasnio je, našao bi se kompromis i izvršio pritisak na one koji po svaku cijenu žele da blokiraju crnogorske institucije.
"Išao bi u pravcu kompromisa oko izbora sudija Ustavnog suda gdje bi u ovom slučaju opozicija dobila dva, vlasti dva predstavnika, a ne kako vlasti traže sada da sva četiri člana moraju biti njihova, ili nema Ustavnog suda", kazao je sagovornik Pobjede.
Ocijenio je i da je pitanje da li je ovo prihvatljivo našim zapadnim partnerima koji su se do sada trudili „držati po strani“, jer smo i njihov partner i članica NATO, ali i jer su željeli da sami nađemo rješenje.
Međutim, dodao je, situacija sada u Crnoj Gori nije redovna zbog postojanja snažnog miješanja zvaničnog Beograda i Moskve.
"U jednoj takvoj situaciji potrebno je da zapadni partneri utiču da se razriješi stanje i parira malignom uticaju Beograda i Moskve. Još bolje bi bilo kada bi zapadni partneri kroz proces medijacije uticali da svo četvoro sudija Ustavnog suda budu iskonski profesionalci za koje će političke partije glasati bez obzira na to kojoj opciji pripadaju", istakao je Vujović.
Smatra i da oštre reakcije zemalja EU ne mogu uticati na odluku Demokrata i Ure da podrže izmjene Zakona o predsjedniku.
U ovih nešto oko dvije godine vidjeli smo da kako je vrijeme odmicalo od parlamentarnih izbora, tako je uticaj zapadnih partnera na parlamentarnu većinu gotovo u potpunosti nestao. Mislim da dosadašnjim diplomatskim načinom jednostavno nije moguće uticati na njih u ovom trenutku – naglasio je Vujović.
Gorjanc-Prelević: Političke elite da postignu konsenzus oko rješenja političke krize
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević ocijenila je za Pobjedu da bi političke elite morale postići konsenzus oko rješenja političke krize, bez izmjena zakona o predsjedniku, a na način da obezbijede izbor sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta i ozbiljno pristupe predstojećem izboru VDT, kako Crna Gora ne bi ostala u zapećku Evrope.
"Donošenje veoma kontroverznog zakona, čiju ustavnost dovode u pitanje i profesori prava, a bez Ustavnog suda, da ocijeni njegovu ustavnost, može samo da poveća tenzije u društvu", kazala je Gorjanc-Prelević.
Podsjetila je i da su nefunkcionalnost Ustavnog suda, ne-legitimitet Sudskog savjeta udaljili Crnu Goru od EU.
"Krajnje je vrijeme da se političari osvijeste da je prvenstveni opšti interes koji su obećali svojim biračima - napredovanje ka EU i vladavina prava", poručila je Gorjanc-Prelević.
7
