- Đukanović će morati da se navikne da je njegova vlast u granicama ustavnih ovlašćenja, koja su prilično uska i nesrazmjerna u odnosu na legitimitet koji ima neko ko je izabran na neposrednim izborima. Đukanoviću to nije do sada smetalo jer je suštinski imao moć nad Skupštinom i nad Vladom - kaže Uljarević za Radio Slobodna Evropa.
Ona ukazuje da će izazova biti i za novu parlamentarnu većinu.
- Na drugoj strani vladajuća većina će morati takođe da se navikava da politički odgovorno nosi tu svoju poziciju i da u okvirima svog mandata pronalazi modalitete komunikacije sa predsjednikom države oko onih pitanja koja su u javnom interesu - dodala je Uljarević.
Ona podsjeća da Vlada vodi spoljnu politiku, ali predsjednik države je taj koji daje odobrenje na imenovanje ambasadora.
- To je jedna od prvih stvari u kojim ćemo vrlo brzo vidjeti kako će taj odnos funkcionisati, odnosno da li će predsjednik odobriti povlačenje onih ambasadora koje će nova većina vjerovatno vrlo brzo inicirati i dati odobrenje za one koje će predložiti. Za Crnu Goru bi bilo jako dobro da se tom odnosu priđe obostrano odgovorno - ocjenjuje Uljarević.
Prema Ustavu, predsjednik Crne Gore predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, komanduje Vojskom, na čelnoj je poziciji Savjeta za obranu i bezbjednost, te postavlja i opoziva ambasadore. U nadležnosti predsjednika Crne Gore je da ukazom proglašava zakone, odnosno ima mogućnost da usvojene zakone pod određenim uslovima vrati Skupštini na ponovno odlučivanje.
Na drugoj strani nova parlamentarna većina može da pokrene proceduru razrješenja predsjednika Crne Gore. Ustavom je predviđeno da postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština na predlog 25 poslanika, a odluku o tome donosi Ustavni sud bez odlaganja.
Može li doći do sukoba nadležnosti?
Uljarević smatra da će se to vidjeti na primjeru Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji sadašnja parlamentarna većina želi da ukloni iz pravnog poretka, a predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je insistirao na njegovom usvajanju i to u obliku koji je bio neprihvatljiv za Srpsku pravoslavnu crkvu.
- S obzirom da smo dobili najave od tri koalicije da će oni ići na suštinsko poništenje postojećeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti i na usvajanje novog, to će biti ogledni primjer kako će se predsjednik odnositi. Mislim da u ovom trenutku postoji konsenzus da se taj zakon revidira, bez obzira šta ko mislio o njemu prije. Ali bi bila velika greška novih vlasti ukoliko bi to bilo učinjeno na način koji neće biti inkluzivan i koji neće uključiti sve različitosti, što znači da je to mjera kompromisa između parlamentarne većine i predsjednika Crne Gore - kaže Uljarević.
Parlamentarni izbori 30. avgusta održani su u vrijeme političke krize zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, usvojenog krajem 2019. Srpska pravoslavna crkva (SPC), koja smatra da joj država tim aktom namjerava oduzeti imovinu, osim organizovanja masovnih protesta, otvoreno je stala na stranu opozicije, pozivom pristalicama da izađu na izbore i glasa protiv partija koje "otimaju" crkveno.
Tri ideološki raznorodne koalicije osvojile su parlamentarnu većinu i najavile formiranje Vlade. Demokratska partija socijalista sa osvojenih 30 mandata, prema sadašnjim najavama preseliće se u opoziciju poslije 30 godina vladanja.
Prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma dogodila promjena vlasti. Ovi izbori su bili jedanaesti od uvođenja višepartijskog sistema 1990. godine i peti od obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. godine.
