Selo Vrh graniči se s Koritskom visoravni i udaljeno je od centra Mjesne zajednice Bistrica šest kilometara. Krivudavom makadamskom džadom stiže se do ovog sela koje ima jedva desetak domaćinstava, a nekad je bilo naseljeno i čula se graja u područnom odjeljenju škole koja je zatvorena još početkom 90-ih godina. Ono što karakteriše ovo selo, do kojeg se teško dolazi zbog izlokanog puta, nakon što se za sobom ostavi nadaleko lijepa Đalovića klisura i pećina, jeste nekoliko manjih pećina.
"Ovo naše lijepo selo po svojim prirodnim karakteristikama je jedno od najljepših na području opštine. Ipak, pećine koje imamo i koje su nam za ponos, u poslednje vrijeme su devastirane smećem koje se baca na ulazu u njih. Ulaz jedne, i to one najveće, zatrpan je smećem", kaže nastavnik u penziji Radoje Veličković, koji je i napisao knjigu o tom kraju i plemenu Veličković.
Prije izvjesnog vremena, jedan od najboljih speleologa u Crnoj Gori Željko Madžgalj sa svojim kolegama boravio je na ovom području. Snimali su teren za potrebe izgradnje žičare od Podvrha do ulaza u Đalovića pećinu. Kako kaže, naišli su na skoro nevjerovatan prizor.
"Pećina kod kuća Veličkovića devastirana je i ulaz zatrpan smećem. Mora se sve uraditi da se to stanje promijeni i da mještani, ako treba i uz pomoć Komunalnog preduzeća, riješe ovaj problem. Da se pećina uredi za neke ljepše sadržaje. Još dvije pećine su u blizini. I one su zatrpane otpadom. Ja sam sve premjerio i uradiću topografski zapis", kazao je Madžgalj.
Prema njegovim riječima, druge dvije pećine su u Pojilima i kod Krunića.
"Ove dvije pećine su povezane podzemnim usjecima, kroz koje još niko nije ni pokušao da prođe. Postoji predanje da su pećine povezane kad su u njih ušli krava i bik. Nakon mjesec dana, krava je izašla na Krunića pećinu i na njoj nije bilo kože, jer je vjerovatno odrta na uskim grebenima, kroz koje je teško prolazila. Zbog iscrpljenosti od gladi i umora uginula je odmah nakon izlaska. Bik je bio krupniji i pretpostavlja se da je ostao ukliješten među grebenima. Ove tri pećine su inače u neposrednoj blizini. Sad je prvi put speleolog Željko Madžgalj počeo da ih ispituje", kaže Veličković.
Dodaje da bi bio turistički bum da se ove pećine nalaze u nekoj zemlji koja zna da valorizuje svoje prirodne ljepote.
"I pećina, ali i kamen bi mogli biti povod za istraživanja. Ne samo zbog svojih sadržaja, jer je pećina imala bitnu ulogu i u spasavanju života ljudi i životnih namirnica, koje je stanovništvo tokom ratova sklanjalo pred nasrtajem neprijatelja", istakao je on.
Kako su u DOO "Komunalno Lim" kazali, iako je područje dosta udaljeno od grada, uradiće sve da očiste ulaze u pomenute pećine, i tako ih pripreme za dalja istraživanja. Uputili su apel mještanima da prestanu s odlaganjem smeća na tim mjestima.
Selo dobilo ime po nadmorskoj visini na kojoj se nalazi
Selo Vrh se nalazi sa zapadne strane od Koritske visoravni, smješteno je istočno od Bijelog Polja, na udaljenosti od 25 kilometara, na nadmorskoj visini od 971 metar u sjeverozapadnom dijelu sela, pa čak do 1.294 metra u njegovom južnom dijelu. Selo je i dobilo ime po svojoj nadmorskoj visini.
"U blizini je Manastir Podvrh, ali i Đalovića pećina. Reljef Vrha karakterišu podzemni kraški oblici od kojih su najinteresantnije pećine. U predjelu zaseoka Vrtača nalaze se manje pećine u kojima su se čobani krili od kiše. To su pećina u Dugom Dolu, zatim u Licima i Selimina pećina pored Čamparskog puta. U samom centru Vrha nalaze se tri veće pećine. Jedna kod kuća Veličkovića, u kojoj se nalazi neispitano podzemno jezero, gdje se nalazi i veliki kamen koji svojim spoljašnjim izgledom podsjeća na nekadašnje kamene peći koje su korištene u starim vremenima", kaže Veličković, dodajući da se u neposrednoj blizini tog kamena osjeća povišena vazdušna temperatura, zbog čega ga mještani nazivaju furunom.
