Ministar odbrane Crne Gore Boro Vučinić istakao je da su sve do sada urađene analize pokazale da na planini Latično nema zagađenja sredine i najavio je da će - kada se poboljšaju meteorološke prilike - nastaviti uništavanje viška naoružanja. Istovremeno, ministar Vučinić je javno pozvao Udruženje za spas Golije da objavi rezultate nalaza koje se uradile institucije iz Srbje, tvrdeći da crnogorska javnost treba da zna i te rezultate.
- Ministarstvo odbrane je nalaze od Centra za toksikološka istraživanja dobilo 12. novembra 2010. godine i oni pokazuju da nema nikakvog zagađenja životne sredine. Zašto Udruženje za spas Golije nije objavilo nalaze institucija iz Republike Srbije - nije nam poznato. No, osnovano se može pretpostaviti da i ti rezultati pokazuju da nema negativnog uticaja na životnu sredinu. U svakom slučaju, s obzirom na raniju veliku medijsku isforsiranost ovog problema, bilo bi poželjno sada upoznati javnost sa dobijenim rezultatima - kazao je ministar Vučinić u razgovoru za Portal Analitika.
Vučinić je nedavno posjetio crnogorske vojnike u Avganistanu i, kako sam kaže, uvjerio se da crnogorski odred veoma uspješno obavlja svoj zadatak.
- Učešćem Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama poboljšan je rejting naše države, jer smo pokazali da umijemo da odgovorimo teškim izazovima - ističe ministar odbrane i odbacuje mogućnost da bi, zbog učešča u misiji ISAF, Crna Gora mogla postati potencijalna meta za odmazdu islamskih terorističkih organizacija.
- Smatram da je vjerovatnoća, da Crna Gora postane potencijalna meta terorista, zaista mala, iako na tako nešto nije imuna nijedna zemlja. Vjerujem da građani Crne Gore nijesu ništa više izloženi opasnosti od mogućih terorističkih odmazdi nego što su tome izloženi građani bilo koje druge države regiona ili šire, bez obzira da li njene snage učestvuju u misiji ISAF ili ne - smatra ministar Vučinić.
ANALITIKA: Zbog ogromnih poplava u Crnoj Gori Ministarstvo odbrane je zatražilo pomoć od NATO kancelarije u Briselu, koja se bavi pitanjima elementarnih nepogoda. Da li ste zadovoljni reakcijom NATO?
VUČINIĆ: Ministarstvo odbrane se u ime Vlade, podsredstvom naše Misije pri NATO-u u Briselu, obratilo Evroatlantskom koordinacionom centru za reagovanje u slučaju katastrofa, radi pružanja pomoći i otklanjanja posljedica velikih poplava u Crnoj Gori. NATO je preporučio svojim članicama da reaguju, što je do sada učinilo već devet zemalja, a imamo najavu još nekoliko država da će poslati svoju pomoć. Pored država članica NATO, pomoć su uputile i neke od država koje nisu članice Saveza. Ovakva brza reakcija pokazuje da Crna Gora u teškim situacijama nije sama i da je izabrala ispravan put ka evroatlantskim i evropskim integracijama.
ANALITIKA: Ipak, u javnosti je bilo negativnih komentara zbog Vašeg poziva NATO da pomogne Crnoj Gori. Da li je to izraz nepoznavanja stvarne funkcije NATO?
VUČINIĆ: Moguće. Novi Strateški koncept NATO-a koji je usvojen na Samitu u Lisabonu naglašava upravo značaj Alijanse u međusobnoj pomoći u vanrednim situacijama. Ovim se samo osnažuje uloga Alijanse i u pitanjima koja nijesu vojno-političkog karaktera. I ranije je postojao Evroatlantski koordinacioni centar za reagovanje u slučaju katastrofa. Dakle, ovom centru se uobičajeno obraćaju zemlje članice - ali i nečlanice - i do sada je preko centra pružana pomoć brojnim državama. Neposredno prije Crne Gore, za pomoć se obratila i Albanija, koja je takođe zahvaćena velikim poplavama. Postojanje ovog centra, kao i naglašavanje uloge Alijanse u pomoći u vanrednim situacijama, jasan su dokaz da NATO nije samo vojno-politička organizacija, već i organizacija koja solidarno pomaže državama pogođenim elementarnim nepogodama.
ANALITIKA: Po novom CEDEM-ovom istraživanju blago raste raspoloženje učlanjenju Crne Gore u NATO, ali još ne postoji većinska podrška. Jeste li zadovoljni radom i participacijom Ministarstva u radu Vladinog tima za implementaciju Komunikacione strategije za NATO?
VUČINIĆ: Mislim da u javnosti postoji zabluda šta je uloga ovog tima. Dakle, Vlada je formirala Koordinacioni tim za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama da bi građanima pružila što više korisnih i objektivnih informacija o NATO-u, a ne da bi ovo tijelo obezbijedilo većinsku podršku učlanjenju. Čini mi se da se u prethodnom periodu - kroz veliki broj tribina, diskusija, promotivnih događaja, promo-materijala, televizijskih emisija - otvorila istinska priča o NATO-u. Na ove događaje pozivamo i ljude koji nas kritikuju i koji nijesu zagovornici učlanjenja u Alijansu. Primarni cilj nam je da otvorimo debatu o prednostima i nedostacima članstva u NATO-u i svi segmenti društva u ovom procesu imaju važnu ulogu. Tu, prije svega, mislim na crnogorski parlament, zatim političke partije, civilni sektor, ali i na akademsku zajednicu. Mislim da su u prethodnom periodu implementirani svi raspoloživi komunikacioni alati i da je tim uradio značajan posao. Sada je mnogo lakše pričati o NATO-u nego prije tri godine, kada je tim osnovan. Što se tiče Ministarstva odbrane, ono je posvećeno evroatlanskom procesu i koristi sve aktivnosti da promoviše ove ciljeve.
ANALITIKA: Komunikaciona strategija ipak nije dala očekivane rezultate a uloženo je prilično državnog novca za realizaciju. Ko je krivac za takvo stanje?
VUČINIĆ: Možda i ovdje stvari treba pojasniti. Dakle, nije Vlada samo ta koja treba da vodi aktivnu kampanju za učlanjenje. Riječ je o informativnoj kampanji koja treba da objasni svim crnogorskim građanima šta je NATO, šta su benefiti, koji su ekonomski, politički i bezbjednosni aspekti ulaska u Alijansu. Naši građani treba da budu informisani da je NATO međunarodni savez, koji obezbjeđuje brojne dobre strane i to je poruka koju ne šaljemo samo mi - to je poruka koja stiže sa svih međunarodnih adresa. I u toj kampanji značajan doprinos moraju da pruže i političke partije, NVO sektor, mediji i drugi segementi društva... U tom smislu, mislim da nema krivaca, u ovom procesu uloga svih nas je jednako važna, a ne pojedinaca. Vjerujem da - što duže budemo u procesu - građani će se više interesovati i informisati, pa će samim tim i podrška učlanjenju u NATO rasti. To je iskustvo i drugih zemalja.
ANALITIKA: Nedavno ste se vratili iz Avganistana gdje ste posjetlii crnogorske vojnike koji borave u misiji ISAF...
VUČINIĆ: Nedavnom posjetom pripadnicima drugog kontingenta Vojske Crne Gore u misiji ISAF u Avganistanu, zajedno sa viceadmiralom Draganom Samardžićem, imao sam priliku da se i lično uvjerim da naši vojnici veoma uspješno obavljaju svoj zadatak, kako štabni oficiri u sastavu Regionalne komande „Sjever“ u bazi „Marmal“ u Mazar-e Šarifu, tako i pješadijski vod i medicinski tim u bazi „Pannonia“ u Pol-e Khomriju.
ANALITIKA: Što ste mogli uočiti, da li crnogorski vojnici uspješno obavljaju misiju; kakva im je bezbjednost?
VUČINIĆ: Vidite, u direktnom razgovoru sa našim pripadicima saopštili su mi da nemaju problema i da do sada nije bilo ugrožavanja baza u kojima su razmješteni pripadnici crnogorskog kontingenta. U razgovoru sa komandantom Regionalne komande „Sjever“ i komandantom mađarskog Provincijskog rekonstrukcijskog tima, upoznat sam da je bezbjednosna situacija u Avganistanu i dalje složena, ali da operacije koje izvode snage ISAF zajedno sa avganistanskim bezbjednosnim snagama, daju dobre rezultate. Postepeno se stvaraju uslovi za prenošenje ovlašćenja sa ISAF-a na avganistanske bezbjednosne snage, što je i glavni cilj misije. Učešćem Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama poboljšan je rejting naše države, jer smo pokazali da umijemo da odgovorimo teškim izazovima
ANALITIKA: A da li je slanjem vojnika u Avganistan Crna Gora postala potencijalna meta za terorističke napade iz odmazde?
VUČINIĆ: Imajući u vidu činjenicu da smo mali sistem i da se ubrzanim tempom približavamo kolektivnom sistemu bezbjednosti, smatram da je vjerovatnoća da Crna Gora postane potencijalna meta terorista, zaista mala, iako na tako nešto nije imuna nijedna zemlja. Vjerujem da građani Crne Gore nijesu ništa više izloženi opasnosti od mogućih terorističkih odmazdi nego što su tome izloženi građani bilo koje druge države regiona ili šire, bez obzira da li njene snage učestvuju u misiji ISAF ili ne.
ANALITIKA: Bilo je tokom godine puno otpora akciji uništavanja viška naoružanja, čak se tražila i ekspertiza nalaza sa planine Latično. Zašto je odjednom nastupilo zatišje?
VUČINIĆ: Ministarstvo odbrane je već obavijestilo javnost Crne Gore da, zbog loših vremenskih uslova, obustavlja aktivnosti na uništavanju municije na lokalitetu Latično. Ove aktivnosti biće nastavljene naredne godine, kada se stvore bolji meteorološki uslovi. Poligon Latično nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1.600 metara i naravno da je u zimskom periodu na toj lokaciji otežan bilo kakav rad, a da se ne ugrozi život i zdravlje angažovanih lica.
ANALITIKA: Valjalo bi, konačno, razriješiti jednu dilemu – kakvi su rezultati analiza štetnosti na životnu sredinu uništavanja naoružanja?
VUĆINIĆ: Poznato vam je da su predstavnici Udruženja za spas Golije angažovali određene institucije iz Republike Srbije radi mjerenja buke, potresa zemljišta i eventualnog štetnog hemijskog uticaja uništavanja municije na životnu sredinu, jer nisu vjerovali nalazima Centra za ekotoksiološka ispitivanja Crne Gore. Uporedo sa ovim insititucijama, Ministarstvo odbrane je početkom oktobra, angažovalo Centar za ekotoksiološka ispitivanja Crne Gore za uzimanje uzoraka i njihovog ispitivanja zajedno sa uzimanjem uzoraka i mjerenjima institucija iz Republike Srbije. Ministarstvo odbrane je nalaze od CETI-ja dobilo 12. novembra 2010. godine i oni pokazuju da nema nikavog zagađenja životne sredine. Zašto Udruženje za spas Golije nije objavilo nalaze institucija iz Republike Srbije, nije nam poznato, ali možemo pretpostaviti da isti nijesu očekivali, odnosno da se može pretpostaviti da i oni pokazuju da nema negativnog uticaja na životnu sredinu. U svakom slučaju, s obzirom na raniju veliku medijsku isforsiranost ovog problema, bilo bi dobro sada upoznati javnost sa dobijenim rezultatima.
ANALITIKA: Zbog čega se, po Vama, protesti protiv uništavanja viška naoružanja javljaju samo u Crnoj Gori iako se u svim državama u okruženju takođe uništava oružje?
VUČINIĆ: Zanimljivo je to pitanje - zašto se protesti javljaju samo u Crnoj Gori? Trebalo bi to, svakako, pitati one koji te proteste podstiču, organizuju i njima rukovode. Način na koji se prezentuju slike okupljanja na protestima oko Latičnog dosta govore, kao i priče o navodnom oštećenju kuća na udaljenostima od tri, pa i pet do šest kilometara od mjesta uništavanja. Ko se imalo razumije u eksploziv i munciju, zna da je to nemoguće, ali očito je da ima i drugih ciljeva od onog da se Crna Gora riješi viška municije i da bude bezbjedna zemlja. Reagovanja građana iz susjedne opštine van Crne Gore, čija sela su udaljena više od pet kilometara vazdušne linije od mjesta uništavanja i prikaz navodno „oštećenih“ kuća i bistijerni za vodu, uzrokovanih tim eksplozijama, takođe mogu ukazati na uzrok i ciljeve protesta. Bilo bi interesantno, naravno, da se objave rezultati seizmičkih mjerenja i mjernja udarnog talasa eksplozije u tim područjima, pa da se javnost uvjeri u neosnovanost njihovih navoda.
Draško ĐURANOVIĆ
