Stavove prenosimo integralno:
Povodom različitih stavova u javnosti u vezi sa zaključkom Tužilačkog savjeta od 15.decembra 2022.godine, donijetim glasovima svih devet prisutnih članova i inicijativi Skupštini Crne Gore o neophodnosti izmjene odredaba Zakona o državnom tužilaštvu kojima se uređuje pitanje određivanja i trajanja mandata vršioca dužnosti vrhovnog državnogh tužioca i s tim u vezi samoinicijativnog istupa jednog člana Tužilačkog savjeta, te komentara pojedinih predstavnika civilnog sektora, Udruženje državnih tužilaca podsjeća javnost na sljedeće činjenice:
Članovi Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca, koji su istovremeno i članovi Udruženja državnih tužilaca, na sjednici Tužilačkog savjeta, profesionalno, principijelno i dosljedno zastupali su ranije, prije skoro dvije godine, zauzete stavove državno tužilačke organizacije i Udruženja državnih tužilaca u vezi sa pitanjem određivanja v.d. vrhovnog državnog tužioca i trajanja njegovog mandata.
Naime, Udruženje državnih tužilaca, Proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva i raniji Tužilački savjet, svojim javnim reagovanjima 05.februara 2021.godine i21.aprila 2021.godine, na Predloge Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu iskazali su svoje protivljenje novim zakonskim rješenjima i javno iznijeli svoj stav da za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca treba odrediti državnog tužioca. Potvrdu naših stavova dobili smo kroz dva mišljenja Venecijanske komisije.
Nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, državno tužilačka organizacija podnijela je 17.juna 2021.godine Ustavnom sudu Crne Gore predlog za ocjenu saglasnosti pojedinih odredaba ovog zakona sa Ustavom Crne Gore, među kojima i odredaba čl.48 Zakona o državnom tužilaštvu. Ponovili smo stav, koji i danas imamo, da shodno odredbama Ustava Crne Gore vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca može biti samo lice koje je predhodno izabrano za državnog tužioca.
O tom pitanju identičan stav ima i Venecijanska komisija koja je u svom mišljenju navela „da postoji snažan argument za izbor vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca iz reda postojećih najviših tužilaca, a ne za stavljanje autsajdera na ovu funkciju. Time bi se osigurao kontinuitet i legitimitet u radu Državnog tužilaštva, a ujedno bi se stvorio podsticaj za postizanje skupštinskog koncenzusa za izbor vrhovnog državnog tužioca.“
Kako tada, tako i sada zastupali smo isti stav.
Dakle, stavovi Udruženja državnih tužilaca, koji su identični stavovima članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca, zauzeti su mnogo ranije, još u vrijeme kada ni sastav sadašnjeg Tužilačkog savjeta nije bio proglašen, niti poznat i u vrijeme kada nisu postojale ni indicije o tome koje lice bi moglo biti određeno za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, pa je jasno da su stavovi državnih tužilaca principijelni, zasnovani na Ustavu i poštovanju međunarodnih pravnih standarda, te da nisu i ne mogu biti u bilo kakvoj vezi sa postojećim personalnim rješenjem. Stoga nam se ne može pripisati nastojanje da sadašnju vršiteljku dužnosti vrhovnog državnog tužioca zadržimo na toj funkciji nakon isteka mandata.
Predmetno obraćanje Skupštini, koje se sada problematizuje, jednako je moglo biti upućeno bilo kojeg dana od momenta konstituisanja Tužilačkog savjeta, nezavisno od trajanja mandata sadašnjoj vršiteljki dužnosti vrhovnog državnog tužioca, jer ono nije u vezi sa personalnim rješenjem ovog pitanja, već odražava naš dosljedni ranije zauzet stav, pa se državnim tužiocima ne može prigovarati da se zalažu za ad hominem zakone.
Stoga su, na sjednici Tužilačkog savjeta održanoj dana 15.12.2022.godine, članovi iz reda državnih tužilaca, podržali identičan stav većine članova iz reda uglednih pravnika.
Činjenica je da od Skupštine, a ne od Tužilačkog savjeta, zavisi kada će biti izabran vrhovni državni tužilac, a samim tim i koliko će trajati mandat bilo kojem licu koje vrši tu dužnost, te da državno tužilačka organizacije već više od tri godine apeluje da se taj izbor desi u što kraćem roku, pa su apsolutno neosnovane kritike da se donijetim zaključkom nastoji u nedogled održati v.d. stanje ili da se sadašnja vršiteljka dužnosti zadrži na toj funkciji, kao i što su neosnovane kritike da se naš stav kosi sa mišljenjem Venecijanske komisije. Ova komisija je kritikovala beskrajno produžavanje v.d. stanja ukazujući da umjesto v.d. stanja treba da se pronađu mehanizmi za deblokadu postupka izbora vrhovnog državnog tužioca, za šta se i Udruženje državnih tužilaca zalaže.
Samim tim pogrešne su tvrdnje da bi se obesmislila obaveza Skupštine da izabere vrhovnog državnog tužioca ukoliko bi mandat vršioca dužnosti trajao do izbora vrhovnog državnog tužioca, te da zbog toga treba zadržati postojeće zakonsko rješenje. Ovakve tvrdnje demantuje upravo postojeće stanje. Koliko je postojeće zakonsko rješenje stimulisalo Skupštinu Crne Gore da izabere vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu pokazuje činjenica da vrhovni državni tužilac do danas nije izabran, pa propisana dužina trajanja mandata vršioca dužnosti nije u uzročno posljedičnoj vezi sa odgovornošću Skupštine da u propisanom postupku izabere lice koje će vršiti ovu odgovornu javnu funkciju.
U dopisu upućenom Skupštini Tužilački savjet obrazložio je stav profesionalnim razlozima, razlozima očuvanja kontinuiteta u radu i poštovanja preporuka Venecijanske komisije, u vezi sa čim smo dobili pozitivne ocjene od strane Evropske komisije kada smo takav stav primijenili prilikom određivanja sadašnje vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke, a koje preporuke moraju biti implementirane u predstojećim izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu.
