Prema informacijama tog medija, sve zemlje iz regiona zapadnog Balkana su već dobile prednacrte dokumenata koji imaju za cilj stvaranje pretpostavki za slobodan protok robe, ljudi, kapitala i rada u svim zemljama zapadnog Balkana.
Plan bi obuhvatao pravno obavezivanje zemalja da će preduzeti konkretne korake kako bi u okviru svog zakonskog okvira počele sa usvajanjem legislative kako bi se ukinule carinske procedure i uvela jednaka pravila u svim zemljama, kako bi standardi bili istovjetni u svim zemljama.
Novac iz Evropskog investicionog fonda će biće na raspolaganju kako bi zemlje što brže i efektivnije ispunile ove uslove i provele sve neophodne procedure.
Na sajtu Berlinskog procesa je naglašeno da je osnovni razlog iniciranja ovog procesa jačanje geopolitičke pozicije EU na zapadnom Balkanu u svjetlu kineskih investicija u regionu. Naglašavaju da su dvije aktivnosti posebno zabrinjavajuće za EU, a odnose se na termoelektrane, koje zagađuju vazduh, i kinesku telekomunikacionu opremu, koju zemlje u regionu kupuju, posebno koja se odnosi na kinesku opremu za video-nadzor i prepoznavanje lica.
“Kineske investicije su veoma prisutne u cijelom regionu – od elektrana i fabrika guma do opreme za 5G mrežu. Kineski regionalni pristup zapadnom Balkanu postao je važna tema, posebno u kontekstu evropskih integracija, u vrijeme kada u okviru zelene tranzicije EU predlaže Zeleni dogovor koji će voditi ka više transparentnosti i odgovornosti u smislu kineskih aktivnosti u regionu”, stoji na sajtu Berlinskog procesa.
Prvi sastanak Berlinskog procesa održan je u Berlinu 2014. godine pod pokroviteljstvom Njemačke, koja je organizator ovog foruma, a nakon toga uslijedili su godišnji forumi u Beču, Parizu, Trstu, Londonu i Poznanju, koji je održan prošle godine pod poljskim predsjedavanjem.
Faris Kočan, istraživač s Fakulteta političkih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne” kaže da očekuje potvrđivanje planova u vezi sa Zelenom agendom za zapadni Balkan i Evropskim investicionim planom, kojim će biti obezbijeđeno devet milijardi evra za unapređivanje održive infrastrukture i regionalne integracije putem digitalizacije, ekonomske konkurencije i inkluzivnog rasta.
“Ovdje vidim dvije jako bitne stvari, jednu na strani zapadnog Balkana, a drugu na strani EU. Kada je riječ o zapadnom Balkanu, ovdje je bitno da se predstavi logika Zelene agende koja će otvoriti vrata nevladinim organizacijama, vladama, firmama i medijima za unapređenje stanja na području klimatskih promjena i cirkularne ekonomije. To je i prilika za razvoj novih kompanija, koje mogu regionalno rješavati zajedničke izazove”, smatra on.
I Kočan očekuje konkretne dokumente u vezi s “mini-Šengenom” i svim planovima koji se odnose na regionalne ekonomske integracije. On, dalje, smatra da će ova inicijativa biti jedna od makroregionalnih strategija, poput Jadransko-jonske inicijative i Dunavske inicijative, u kojima je BiH članica.
“Cilj je s jedne strane balansirati strane uticaje u regionu, a s druge strane pomoći zemljama da regionalne izazove rješavaju na regionalni način”, naglasio je Kočan.
Ono što, kako kaže, još ostaje kao neizvjesno pitanje je zeleno svjetlo za dalje evropske integracije Sjeverne Makedonije, koja ima spor s Bugarskom oko pitanja identiteta. Albanija, kako je istakao, u ovom trenutku nije sporna da nastavi evropske integracije.
