Javni poziv za izbor dvoje sudija raspisan je još u avgustu prošle godine i na njega se prijavilo 12 kandidata, od kojih je jedan povukao prijavu, a dvoje nijesu dostavili potpune podatke, pa nijesu prošli administrativnu provjeru Odbora.
Ustavni odbor će danas nastaviti intervjuisanje preostalih kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda, i to Zdenku Perović, Mirjanu Popović, Nikolu Medojevića, Ivana Radojičića, Enesa Rastodera i Sulejmana Gučija.
Krajem jula 2020. godine Ustavni sud je obavijestio Skupštinu da će u januaru, odnosno februaru, ove godine dvoje sudija steći uslove za starosnu penziju. Tako, nakon penzionisanja sudije Hamdije Šarkinovića i sutkinje Mevlide Muratović, Ustavni sud funkcioniše u okrnjenom sastavu gotovo pola godine sa samo pet sudija.
Ustavni sud Crne Gore, prema zakonu, ima sedam sudija koje bira Skupština na vrijeme od 12 godina, dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom i to dvoje sudija bira na prijedlog predsjednika Crne Gore, a pet sudija na prijedlog nadležnog radnog tijela Skupštine, po raspisanom javnom pozivu.
Za odlučivanje je potrebna većina od ukupnog broja sudija Ustavnog suda, što znači da u trenutnoj situaciji, do izbora novih sudija, četvoro mora podržati odluku da bi ona bila usvojena, a dosadašnja praksa pokazuje da se sudije Milorad Gogić i Miodrag Iličković često nijesu slagali sa odlukama kolega.
U Ustavnom sudu trenutno, prema riječima poslanika Demokrata i člana Ustavnog odbora Vladimira Martinovića, ima oko 3.500 neriješenih predmeta.
Kandidatkinja za mjesto sutkinje u Ustavnom sudu Jadranka Novaković, koja je i zaposlena u toj instituciji kao rukovodilac odjeljenja za ustavne žalbe, ustvrdila je tokom kontrolnog saslušanja da su 95 odsto od tih predmeta upravo ustavne žalbe.
Kandidatkinja Tatjana Ljujić, sutkinja Višeg suda u Podgorici, ocijenila je da uzrok tolikog broja ustavnih žalbi, koje zatrpavaju Ustavni sud, leži u ogromnom broju radnih sporova sa državom koji od 2015. godine, od kada je uveden institut ustavne žalbe, prije Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, mora proći i Ustavni sud.
Ranko Vukić, takođe sudija Višeg suda u Podgorici, kazao je da za rješenje ovog problema postoje tri scenarija. Prvi je da se poveća broj izvršilaca, drugi je promjena Zakona o Ustavnom sudu na način da mu se da efikasna uloga ograničavanjem vremena za rješavanje predmeta, i treći, po njemu najefikasniji, je da se potpiše Protokol 16 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji daje mogućnost dobijanja konsultativnog mišljenja Evropskog suda za ljudska prava.
To bi, prema njegovim riječima, značilo da bi za bilo koje sporno pitanje koje se nađe pred bilo kojom sudskom instancom imali rješenje u konsultativnom mišljenju na osnovu kojeg se može ustanoviti sudska praksa u skladu sa Evropskim sudom za ljudska prava, što bi u krajnjem rasteretilo sudski sistem velikog broja predmeta.
Odgovarajući na pitanja članova Odbora, kandidati Vukić i Ljujić kazali su da u svojoj dosadašnjoj praksi nijesu doživljavali politički pritisak ili pokušaje podmićivanja, dok je kandidatkinja Novaković kritikovala dosadašnji rad Ustavnog suda i ustvrdila da neke od sudija nemaju položen ni pravosudni ispit.
Prema zakonu, sudija Ustavnog suda bira se iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci. Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore određuje da se istaknutim pravnikom smatraju profesori pravnih nauka, sudije, državni tužioci, advokati, notari, pravnici koji rade u državnim organima, organima državne uprave i lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, kao i pravnici koji rade u privrednim društvima i pravnim licima, koji uživaju profesionalni i lični ugled.
